Povjerenje potrošača u EU u septembru na najnižem nivou ikad

Povjerenje potrošača u EU i eurozoni u septembru je palo na najniži nivo ikada, pokazuju novi podaci Evropske komisije o raspoloženju potrošača.

Prema tim podacima, indeks povjerenja potrošača u EU bio je u minusu 29,9 bodova, dok je povjerenje potrošača u eurozoni ocijenjeno s -28,8 bodova.

Najmanji nivo potrošačkog optimizma otkako se provode mjerenja

To je, ističu u Bruxellesu, najmanji nivo povjerenja potrošača otkako se provode istraživanja potrošačkog povjerenja u EU i europodručju.

U odnosu na revidirane podatke za august, ističu u Evropskoj komisiji, povjerenje potrošača u EU dodatno se urušilo za 3,5 bodova, dok je u eurozoni palo za 3,8 bodova.

Pad povjerenja potrošača ubrzao se nakon početka rata u Ukrajini

Podaci Evropske komisije pokazuju da je povjerenje potrošača u Uniji u padu već otprilike godinu dana, uz povremena mala mjesečna odstupanja od tog pravila. Međutim, potrošački optimizam u EU snažno pada od marta ove godine, odnosno nakon početka ruske invazije na Ukrajine.

Potrošački je optimizam u EU sada na nivou na kakvom je bio u vrijeme lockdowna zbog pandemije koronavirusa na proljeće 2020. godine, proizlazi iz podataka Evropske komisije.

Vlasti fiskalnim mjerama pokušavaju zaštiti potrošače od rastućih troškova

"Povjerenje potrošača pogoršalo se zbog zabrinutosti oko jačanja energetske krize dolaskom jesenskih i zimskih mjeseci te bojazni od daljnjeg rasta cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju", ocjenjuju makroekonomisti Raiffeisena u svojim dnevnim analizama od petka.

Dodaju kako vlasti diljem eurozone fiskalnim mjerama pokušavaju zaštititi domaćinstava od rastućih troškova. Istovremeno, državne su vlasti fokusirane i na spašavanje pojedinih važnih poduzeća, u što, primjerice, spada njemačka nacionalizacija uvoznika plina Uniper SE, ističu analitičari Raiffeisena.

ECB objavio četiri glavna razloga za usporavanje ekonomije eurozone

U Raiffeisenu upozoravaju i da je Evropska centralna banka (ECB) u svom novom ekonomskom biltenu navela četiri glavna razloga za očekivano usporavanje ekonomije europodručja do kraja godine.

Prvi je razlog visoka inflacija, koja prigušuje potrošnju i proizvodnju, što je pojačano prekidima opskrbe plinom.

Drugi razlog je nestanak učinaka ponovnog otvaranja ekonomije nakon koronakrize i snažnog oporavka potražnje za uslugama.

Kao treći razlog u Frankfurtu navode slabljenje globalne potražnje, koje je dijelom prouzrokovalo zaoštravanje monetarne politike.

Četvrti razlog u ECB-u vide u vrlo visokoj neizvjesnosti, zbog koje pada povjerenje u ekonomiju zaključuju analitičari Raiffeisena.