Propast nekih svjetskih banaka neće negativnu uticati na BiH

Kolaps Banke Silicijske doline (SVB) izazvao je šok u finansijskim i tehnološkim krugovima, poslije toga uslijedio je problem i sa najvećom švicarskom bankom Credit Suisse.

Krajem prošle sedmice su regulatori Sjedinjenih Američkih Država zaplijenili imovinu banke sa sjedištem u Santa Clari u Californiji nakon što su deponenti počeli masovno povlačiti sredstva zbog straha od finansijskog zdravlja zajmodavca.

Krenulo je utrkivanje financijskih regulatora, pad berza, strah od propasti.

Postavlja se pitanje da li bi se mogla ponoviti 2008. godina i ima li razloga za tu bojazan?

Kako bi sve ovo moglo uticati na BiH za portal UNA odgovara Igor Gavran, ekonomski analitičar.

“Sama propast ove dvije banke (dugoročno možda samo jedne, jer je Credit Suisse ipak preuzet od druge banke (UBS) i to bi trebalo značiti da će izbjeći potpuno propadanje svega) sigurno nije dovoljna da pokrene globalnu krizu, pa tako ne bi trebalo biti ni negativnih efekata na BiH u kojoj ove banke nikada nisu poslovale niti su naše banke bile s njima povezane ili izložene istim rizicima”, ističe Gavran za portal UNA.

Međutim, kako naglašava, ukoliko je ovo tek nagovještaj trenda, odnosno ako se pokaže da je mnogo veći broj banaka poslovalo na sličan način i da je njihovo poslovanje postalo neodrživo, pa se pojave slični slučajevi u narednom periodu, svakako da bi propadanje većeg broja banaka značilo destabilizaciju financijskog sistema država u kojima posluju, a ako bi bilo riječ i bankama globalnog značaja posljedično i globalnog sistema.

“Tada ne bi ništa bilo isključeno pa ni nova globalna kriza.

Ali sve je ovo još uvijek tek hipotetička mogućnost koju još uvijek nema razloga očekivati.

Ako sve ostaje na sadašnjem stanju, treba se iskoristiti kao lekcija svim bankarskim regulatorima da se ne smiju opuštati niti popuštati interesima bankara za ostvarivanje ekstra profita ignorišući rizike i očekujući da će ih uvijek države spašavati ako dođu u probleme nego se mora osigurati stabilan financijski sistem i stroga regulacija koja ograničava rizike i garantuje stabilnost, a ograničava pohlepu u kojoj leži uzrok praktično svih kriza u bankarstvu i kapitalizmu općenito”, zaključuje Gavran.