Preživjeti nekako, platiti sve nikako: Cijene sve gore

Ni kalkulator ne može izračunati kako podijeliti primanja građana u toku mjesec dana kako bi se pokrili svi troškovi. Težinu situacije najbolje oslikava omjer prosječne plate i potrošačke korpe, ali i riječi naše sagovornice penzionerke-preživjeti nekako - platiti sve - nikako.

2.895 maraka iznosila je za mjesec januar sindikalna potrošačka korpa. Prosječna plata, s druge strane, u novembru 1.310. To znači da ni dvije prosječne plate nisu bile dovoljne da pokriju sve mjesečne troškove.

Građani koji imaju prosječnu platu mogu pokriti tek oko 45% sindikalne potrošačke korpe. A budući da samo prehrana iznosi više od 44% korpe, to znači da oni sa prosječnom platom mogu pokriti samo troškove hrane.

A oni sa minimalnom platom, ni hranu.

"Najveći broj ljudi generalno u BiH a konkretno i u FBiH ima primanja do nekih 850-900 maraka što je znatno niže od onog što statistika pokazuje kao prosječnu platu. Imamo isto tako desetine hiljada ljudi koji u ovom trenutku primaju minimalnu platu koja prema odlui Vlade FBiH sada oznosi 619 maraka i ona pokriva jedva petinu sindikalne potrošačke korpe", navodi Lejla Čaušević Sućeska iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Pa je većina primorana birati - ili platiti režije, eventualno kiriju ili kredit, ili ostaviti za hranu. Penzioneri kažu, preživjeti mogu jedva, sve platiti, nikako.

Kako se mora, i normalno uz pomoć mlađih, a od penzija nula, je odogvor penzionera kako preživljavaju.

I dok je u svijetu skoro sve pojeftinilo, i cijene hrane u prošloj godini pale za skoro 14%, u BiH to nije slučaj. Veleprodajne cijene jesu niže, no, njihove cijene u trgovinama uglavnom rastu. Građani su primijetili da je npr. meso dosta skuplje. I ne samo to.

Cijene variraju i na pijaci. Danas su, kaže nam dugogodišnji prodavač, niže nego proteklih dana. No gužvi nema. Ljudi slabo kupuju. Sve je manje i samih prodavača ali i robe.

 "Nema robe dovoljno. I ta roba je visoka cijena. To su bili minusi, bile one nepogode prošle godine, skuplje gorivo, skuplji repromaterijali za proizvodnju i sve ostalo", kažu na pijaci.
A zašto se cijene u BiH ne smanjuju? Ekonomski analitičar Igor Gavran objašnjava - zato što se može onima koji su cijene i ranije neopravdano povećavali.

 "Mi imamo situaciju da neki od vodećih trgovaca se čak javno hvale u medijima o tome kako recimo grade stanove, stambena naselja, vlasnici nekih kompanija koje su ostvarile ogromnu dobit se sada predsatvljaju kao veliki biznismeni a ustvari je samo riječ o zloupotrebama na tržištu i slobodno se može reći pljačkanju potrošača", objašnjava Gavran.

Dugoročnih rješenja ima. No nadležni nemaju sluha. Bave se, kažu sagovornici, projektima, poput posljednjeg sa zaključavanjem cijena, koji ne daju željene efekte. U međuvremenu, sve je veća cijena goriva, a trgovine i pekare već su podigle cijene hljeba i pekarskih proizvoda. Znamo šta slijedi - izazov i za kalkulator