Pad inflacije u eurozoni: Razlog za optimizam ili zatišje pred buru?

Vijest da inflacija u Evropi polako posustaje, mnoge je obradovala, ali stručnjaci smatraju da nema mnogo razloga za radost i da se cijene neće brzo vratiti u koridor koji priželjkuju centralne banke. Godišnja inflacija širom eurozone pala je u decembru ispod 10 odsto i iznosila je 9,2 odsto. Tome su najviše kumovale cijene energenata, koje su se vratile na nivoe od pre početka rata u Ukrajini, zbog neobično toplog vremena ove zime, piše Euronews.

Zatišje pred buru

Cijene gasa su inače bile jedan od glavnih pokretača prošlogodišnjih rekordnih poskupljenja svih roba i usluga, a stručnjaci smatraju da nema razloga za opuštanje i očekuju da nas tek krajem ove godine očekuju izazovi kada je u pitanju snabdijuevanje energentima. Zato neki od njih smatraju da inflaciji još nećemo vidjeti leđa, već da je ovo samo zatišje pred buru koja bi mogla da uslijedi.

Iako se vijest da je inflacija pala ispod dvocifrenog nivoa može posmatrati kao pozitivan razvoj događaja, njena stopa u eurozoni predstavlja skoro pet puta veću vrijednost od cilja od dva odsto koji je postavila Evropska centralna banka.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić ocjenjuje da pad i stagnacija inflacije ne znači i njen kraj već predah pred buru. On je, poredeći ekonomsku krizu iz 2008. godine sa današnjom, rekao da je situacija sada drugačija i trenutno takva da nije poznato do kada će rat u Ukrajini trajati i kakve će posljedice imati, kao i da li će rata biti na još nekom području. On je istakao da je u ekonomskom smislu jedan dio svijeta otišao deceniju i više unazad.

"Evropa je ove godine imala sreću što nije bila tako hladna zima, nije bilo svih onih problema koji su se predviđali, što ne znači da ih neće do kraja zime biti. Za sada je Evropa nekako preživela, a posljedice koje su oni dobili sa ovom krizom su takve da će Evropi trebati vjerovatno više godina da se od toga oporavi", ocijenio je Savić.

On je rekao da, kada je u pitanju inflacija, nema mjesta opuštanju i da ne gledamo njen kraj.

"Bio bih veliki optimista kada bismo mi znali da ovo što se dešava u Ukrajini ide ka nekom kraju. To ide ka eskalaciji, sve veći broj zemalja svijeta se uključuje u sve to. Ova kriza je zbog ove tople godine odložena, te nema baš mnogo osnova da procjenjujemo da će dugoročno inflacija ići dole. Težak period se očekuje sljedeće zime, jer su se ove godine puna skladišta nafte i gasa u Evropi manje koristila nego što se predviđalo i zato se, na sreću nisu ostvarila očekivanja da će se u Evropi ljudi smrzavati. Ali, to nas čeka sljedeće godine, jer je teško zamisliti da će se desiti dvije uzastopne godine u kojima neće biti hladno", naveo je Savić.

On je istakao da to što mnoge zemlje subvencionišu gas i struju i pomažu građanima i privredi u borbi protiv krize nije održivo na duge staze.

'Uragan kategorije V'

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš izjavio je da ne vidi mogućnost da uskoro dođe do kraja rata u Ukrajini, jer postoje velike razlike između zaraćenih strana i dodao da su svi globalni izazovi povezani i da se gomilaju kao automobili u lančanom sudaru.

"Gledamo u uragan kategorije pet. Globalna ekonomska kriza djeluje sumorno. Cijeli svijuet je usporen, recesije ima na sve strane. Ima poremećaja u snabdijuevanju hranom, cijene su povećane, inflacija je tu, a to pogađa najranjivije. Nismo naučili lekcije iz pandemije, nismo spremni za eventualne nove pandemije", naveo je Gutereš.

Većina zemalja članica koje koriste euro kao valutu zabilježile su pad inflacije tokom proteklog mjeseca, uz primetan pad u Njemačkoj, sa 11,3 odsto u novembru na 9,6 procenata u decembru.

Španija (5,6 odsto), Luksemburg (6,2 odsto) i Francuska (6,7 odsto)) zabilježile su najniže stope inflacije u cijelom bloku, dok su Letonija (20,7 odsto)), Litvanija (20 odsto)) i Estonija (17,5 odsto) ponovo zabeležile najviše nivoe.

Energetska inflacija je naglo opala, sa 34,9 odsto u novembru na 25,7  odsto u decembru, dok je svježa hrana zabilježila umjereniji pad, sa 13,8 odsto na 12 odsto u prošlom mjesecu. Međutim, bazna inflacija, koja isključuje nestabilne cijene energenata, hrane i duvana i samim tim daje tačniju sliku o stanju privrede, porasla je sa pet odsto u novembru na 5,2 odsto u decembru.