Hoće li Federacija BiH dobiti privatne štedionice i kreditne unije po uzoru na EU

S ciljem povećanja investicija, privlačenja stranog kapitala i jačanja domaćih potencijala za registraciju kompanija i obrta u BiH potrebno je formirati nebankarske depozitne institucije kao što su štedionice, kreditne unije i slično, navodi se u analizi Federalnog zavoda za programiranje razvoja.

Uvođenje novih institucija

Naime, potrebu za uvođenje takvih institucija, koje postoje u zemljama u okruženju i članicama EU-a, potencirao je Federalni zavod za programiranje razvoja u dokumentu pod nazivom "Okvir za realizaciju ciljeva održivog razvoja u BiH do 2030.

Napomenuli su kako bi se utemeljenjem štedionica i kreditnih unija mobiliziralo više depozita i plasiralo više kredita jer bi se mogao uključiti veći broj kompanija i građana.

"Također, za mobilizaciju sredstava nužno bi bilo razviti institucije uzajamne garancije, koje funkcioniraju na načelima partnerstva institucija javnog, privatnog ili civilnog sektora i cilj im je podržati razvoj mikro, malih i srednjih preduzeća. Uz uvođenje novih finansijskih institucija (npr. nebankarskih institucija koje primaju depozite) i mehanizama (kao što su fondovi za istraživanje i razvoj te fondovi rizičnog kapitala) te finansijske politike trebaju pomoći da se poveća privatna štednja i usmjeri u nova preduzeća i sektore koji imaju dobre ekonomske izglede u budućnosti", stoji u analizi.

Naime, ideju o osnivanju nebankarskih depozitnih institucija Federalni zavod za programiranje razvoja lani je dao u Vladi FBiH kroz strategiju razvoja FBiH od 2021. do 2027. ističući kako bez razbijanja monopola banaka, kao trenutno jedinih finansijskih institucija u FBiH, neće biti visokih stopa ekonomskog rasta ni rasta produktivnosti i smanjivanja nezaposlenosti bez visokih stopa štednje i investicija.

Prošlogodišnji prijedlog

Ekonomista Admir Čavalić za portal UNA TV kazao je da se ovom temom u BiH bavile i druge institucije i organizacije poput Centara za politike i upravljanje (CPU). 

"Analizirali smo ovaj prijedlog Federalnog zavoda za programiranje razvoja još prošle godine, a sve kako bi se poboljšao procenat finansiranja malih i srednjih preduzeća u BiH. Moram istaći da formiranje nekih kreditnih unija bilo bi itekako korisno za finansijko tržište u BiH, pojasnio je Čavalić. 

Dodao je da bi to doprinijelo i liberalizaciji, te ddemokratizaciji bh. finansijskog sistema. 

"Konkretno bi se postiglo da bi obrtnici, te mali i srednji privrednici dobili bi lakši pristup novcu. Pored toga mogu kreirati i vlastite kreditne unije koje bi kreditirale kompanije. Posebno je ovo bitno za sektor poljoprivrede u BiH. Dakle unija koju bi osnovali privrednici po povoljnijim uvjetima mogla bi finansirati svoje članove, što bi omogućilo i lakši razvoj obrata i preduzeća", naglasio je Čabalić. 

Prema njegovim riječima i štedionice su također značajno bitne, ali ne toliko koliko kreditne unije.

"Ipak najbitnije je navesti da ove nove institucije neće modernizirati finansijski sektor BiH. One već duže vrijeme postoje na Zapadu i u zemljama regiona. Ove bi institucije bile bitne isključivo onim kompanijama koje banke odbijaju u smislu posuđivanja novca za razvoj poslovanja. Na ovaj način oni bi dobili drugu šansu", zaključio je Čavalić. 

Uspostaviti tehnološko-inovacijske centre

Ipak iz Federalnog zavoda za programiranje razvoja tvrde da uz uspostavu ovakvog oblika kreditiranja i finansijske podrške za pokretanje posla, u BiH trebaju usporedno uspostaviti tehnološko-inovacijske centre.

Takvi tehnološko-inovacijski centri dodatno se mogu podržavati i politikom javnih nabava s obzirom na to da se inovacijska politika sve više oslanja na stranu potražnje, pri čemu javne nabave predstavljaju značajnu mogućnost za poticanje inovatorstva.

Mogućnosti za bolju integraciju u lance vrijednosti čine se većima u oblasti softverske, farmaceutske, drvne industrije, proizvodnje automobilskih dijelova...

"Danas u FBiH imamo finansijski sistem utemeljen na monopolnoj poziciji banaka koji tek u posljednje tri godine uspijeva generirati pozitivnu stopu domaće štednje i koji ne može u cijelosti odgovoriti zahtjevima nerazvijene ekonomije kakva bosanskohercegovačka. Stoga je nužno uvesti nove finanscijske institucije (štedionice, štedno-kreditne zadruge i sl.), mehanizme (projektne financsije i sl.) i instrumente (komercijalne obveznice i sl.) radi mobiliziranja štednje i pokretanja cijelog spektra investicijskih projekata", zaključeno je u analizi.