Cijene iste, a pakiranja sve manja

Svjedoci smo da iz dana u dan u trgovinama i marketima,  vidimo  da se cijene osnovnih životnih namirnica povećavaju.

Ovih dana, primjetno da trgovine nude manja pakovanja, recimo tjestenine. Pa je kesa rezanaca od 500 grama koja je bila 4 KM, sada za istu cijenu u gramaži od 400 grama.

Mirsad Isaković, univerzitetski profesor i finansijski stručnjak za portal UNA kaže da je i sam svjedočio toj situaciji da je u trgovinama  zabilježeno smanjenje težine proizvoda sa zadržanom cijenom.

"To je uočila i jedna penzionerka koja mi je pokazala pakovanje. Kaže da kupuje godinama tjesteninu od istog proizvodjača, u uvjerenju da kupije 500 grama, a onda sam tek sad na ambalaži vidjela da je 400 grama. Većina kupaca ne primjeti razliku jer proizvođač nije smanjio dimenzije pakovanja pa da primjetite. Stalni rast cijena u doba inflacije mnoge od nas je natjerao da paze šta i koliko kupuju. Posebno za građane koji imaju prosječna primanja , penzionere i one koji su u socijalnoj potrebi", ističe Isaković.

Dodaje da smanjenje količine nije nikakva novost na ovim prostorima, zabilježen je još prije deset godina a najčešće se primjenjuje na prehrambenim proizvodima.

"Mnogi tvrde da se prvo  'otopila' čokolada i to sa standardnih 100 grama na mršavih 80 ili čak 75 grama. Ovaj trend se nastavio na ostale prehranbene proizvode, posebno na pekarske proizvode što primjećuje gotovo pa svaki kupac. Ovakvo stanje smanjenja mase ili količine proizvoda u pakovanju se naziva 'šrinkflacija' i termin je novijeg datuma tek zadnjih deset godina je u rječnicima", kaže naš sagovornik.

Ovo je intenzivirano posebno u zadnjem periodu, dodaje on, kako su mnogi proizvođači hrane i ostalih proizvoda iskoristili priliku i digli cijene, a spustili gramažu, te na taj način uvećali svoju dobit. I to na skriven način.

"Ovakva dovitljivost trgovaca i proizvođača nije protivzakonita. Zakon se ne krši, sve je legalno, jer je težina proizvoda istaknuta na ambalaži kao i cijena. Oni pokušavaju svo vrijeme da vi i dalje tražite istu količinu tih roba, a da vam oni ne dižu cijenu jer su na neki način prisiljeni na to i da to bude nekakav win-win. Problem predstavlja  kada se jednom postigne takva vrsta potražnje, ona se više nikada ne vraća na onu staro. Prava je rijetkost naći proizvod u trgovini koji je zadržao težinu, ali i cijenu", objašnjava Isaković.

Tvrdi da kupci uglavnom lakše prihvataju smanjenje gramaže nego povećanje cijene, iako manja količina proizvoda za istu cijenu u konačnom nije ništa drugo nego dizanje cijena.

"Mnogi će reći da je to mala promjena na male proizvode, međutim ako se vodimo logikom velikog i brzog obrta ovih roba, onda te promjene imaju značajan finansijski efekat", pojašnjava Isaković.

Ekonomiski analitičari tvrde da ovakav način povećanja cijena prestavlja skrivenu inflaciju jer rast cijena nije transparentan pa se čini nevidljivom za potrošače ali i one koji se bave makroekonomijom koji bi trebali da statistički prate kretanja tržišta (roba), jer se inflacija ne dešava samo kroz cijene u ovom slučaju i kroz težinu proizvoda.

"Realna inflacija ne obuhvata evidentiranje i praćenje ovog fenomena smanjenja težine odnosno količine proizvoda. I još jedan jako bitan efekat ovakvih etičkih i moralno diskutabilnih povećanja cijena odnosno smanjenja količine proizvoda ima veome teške posljedica na i onako težak položaj stanovništva a posebno na one koji su na granici siromaštva ili, pak, ispod nje a takvih je u Bosni i Hercegovini jako puno", kaže Isaković.