U petak smo bili bez struje: Da li se mogao spriječiti kolaps?

Razlozi energetskog kolapsa u regionu, koji je u petak pogodio i BiH koja je nekoliko sati bila bez napajanja električnom energijom, u potpunosti će biti poznati tek nakon okončanja najavljene detaljne istrage. Za sada, iz NOS-a samo informacije o tome kako je i gdje do nestanka struje došlo. Ipak, ovaj događaj skrenuo je pažnju na niz pitanja o (ne)funkcionalnosti bh. elektroenergetskog sektora koji uz brojne teškoće opterećuje i politička nezainteresovanost.

Raspad elektroenergetskog sistema, prema prvim analizama, krenuo je u Albaniji ispadom interkonektivnog dalekovoda koji se spaja sa Grčkom nakon čega dolazi do kaskadnih ispada i drugih dalekovoda u Albaniji. To se prenosi na Crnu Goru, čiji prenosni sistem ostaje vezan na elektroenergetski sistem BiH uz injektiranje snage od 400 MW istosmjernim kablom iz Crne Gore ka Italiji. Ono što je uslijedilo poslije, poručuju iz NOS-a, bilo je neimovno.

"A, bez mogućnosti sprečavanja eskalacije imajući u vidu količinu energije koja se u tom trenutku prenosila preko BiH i brzinu kaskadnih ispada u regiji. U cilju boljeg razumijevanja situacije napomenućemo da prenosna moć 400 kV dalekovoda iznosi 1300 MW, a u trenutku raspada sistem za nadzor prenosne mreže BiH u dispečerskom centru NOSBiH-a bilježi tokove snage i do 2250 MW po pojedinim 400 kV dalekovodima“, saoštenje je NOS BIH.

U prevodu, kada imamo manjak ili višak prenosa eletrične energije, do ovakvog kolapsa može doći. No, moguće je, kažu stručnjaci, i da su druge stvari u pitanju, o kojima se ne govori.

"Svako onaj ko pošalje više ili manje u sistem struje od planiranog mora platiti određene penale. Pa i to je jedan od mogućih razloga svjensog kolapsa, da neko možda nije htio da pošalje veće ili manje količine el. energije kako ne bi platio penale", ističe stručnjak za energetiku Nihad Harbaš.

No, šta mogu biti uzroci samog kvara?

"Kvarovi mogu nastati usljed nekih abnormalnih stanja, abdormalna stanja znači to je preopterećenje sistema, kada imate preopterećenje dalekovoda onda praktično, dalekovodima se transportuju energije iznad graničnih vrijednosti, što može izazvati određene posljedice, i prekide i kratke spojeve, s druge strane ne treba zaboraviti ni manje značajan problem povišenih napona u našoj prenosnoj mreži i regiji koja graniči sa CG i Hrvatskom", objašnjava profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu Zijad Bajramović.

Raspadi elektroenergetskog sistema su rijetki. No, kada se dese, posljedice su ogromne. Posebno u privredi gdje bi se, zbog posljednjeg haosa, šteta mogla mjeriti u desetinama miliona maraka.

"Ako imamo neku privredu pa je došao zastoj u proizvodnji, gubitak materijala i roba, pa ako imamo neke robe recimo u kućanstvima u frižideru gdje su istekli gdje su se izgubili oni kapaciteti i resursi koji su trebali da budu, znači tu imamo finansijske gubitke, gotovi proizvodi, gubitak javne temperature, itd znači to su posljedice koje su najznačajnije kod malih privrednika koji nemaju dovoljnu vlastitu potrošnju el. energije, nemaju agregate, niti plan za ovakva rješenja, jednostavno su im ruke svezane", napominje stručanjak za energetiku Nihad Harbaš.

Srbija je ostala stabilna jer ima jaku proizvodnju iz termo kapaciteta. Hrvatska jer ima nuklearku. BiH nema kapacitete da ostane stabilna. A sve,kažu stručnjaci, jer se ne ulaže u infrastrukturu. A takvom politikom do 2030. stari blokovi će se sami ugasiti.