Ubod bube „klintonke“ može da izazove i gušenje

Otok, bol, hematom i povišena temperatura, pa čak i gušenje kod onih koji su alergični, posljedice su ujeda takozvane bube „klintonke“, koja se na našim prostorima u većem broju pojavila nakon bombardovanja 1999. godine.

Buba „klintonka“ nije nepoznata domaćim biolozima. Kažu da njen ujed za većinu ljudi nema veće posljedice po zdravlje, ali da može da izazove burne reakcije kod osjetljivih ljudi.

Dr Snežana Tomanović sa Instituta za medicinska istraživanja ističe za Blic da bube „klintonke“ ne prenose opasne bolesti, kao što to čine komaraci i krpelji.

„Ubod ovih buba na početku može da liči na ubod komarca, s tim što naprave malo veću ranu. Sam ubod je neosjetan, ali nakon uboda može da se javi svrab, otok, i neki manji hematomi, a kod osjetljivijih i blaga temperatura“, kaže dr Tomanović.

Kako je istakla, ova vrsta buba ranijih godina pravila je problem životinjama, a danas to nije zabilježeno.

“ One su i ranije bile tu. Neke vrste, srodne ovim mušicama su pravile pomor stoke 20-ih i 30-ih godina.Bisok vodostaj rijeka u kombinaciji sa hladnijim vremenom tokom proljeća i ljeta dovodi do njihove povećane brojnosti. Zbog toga malo češće napadaju ljude, što pravi poseban problem – kaže dr Tomanović.

Šta da radite kada vas ujede buba klintonka?
Bube „klintonke“ legu se u blizini velikih rijeka. Za razliku od ujeda komarca, ujed bube „klintonke“ je tvrđi, duže traje i izaziva jaču senzaciju, pa je potrebno i adekvatno tretirati mjesto ujeda.

„Kod ljudi koji ne reaguju burno mjesto može da se hladi lokalno ili da se nešto od onih preparata na bazi biljaka namaže, ali ako primijetite intenzivniju reakciju treba otići kod ljekara. Dosta su brze, dosta su dobri letači i ne možemo da je vidimo lako, pa ljudi imaju i po nekoliko ujeda. Najbolja zaštita je upotreba repelenata, nošenje dugih nogavica i rukava tokom šetnje pored rijeka“, kaže dr Tomanović za Blic.