Produžen život najstarijem laboratorijskom mišu: "Želimo pomladiti ljude"

Naučnici koji rade na eksperimentalnoj terapiji protiv starenja tvrde da su oborili rekord i produžili životni vijek laboratorijskom mišu Simi. 

Životinjica je dobila ime po hinduskoj riječi za "granicu", a radi se o posljednjem mišu iz skupine glodavaca koji su primili infuziju krvne plazme uzete od mladih životinja kako bi se vidjelo hoće li im taj tretman produžiti život.

Sima je rođena 28. feruara 2019., a živjela je 47 mjeseci, nadmašivši rekord od 45.5 mjeseci koji je dosegla jedna druga ženka miša Sprague-Dawley. 

"Imamo najstariju živu ženku miša Sprague Dawley", rekao je biolog Harold Katcher, glavni naučni direktor u Yuvan Researchu, startupu sa sjedištem u Kaliforniji.

"Pravi cilj naših eksperimenata nije toliko produžiti životni vijek, koliko produžiti mladost"

Nakon što su brojni eksperimenti pokazali da krvna plazma mladih jedinki može oporaviti organe i tkiva, stručnjaci su požurili kreirati i isprobati razne terapije koje se temelje na tom modelu. Mada su istraživanja pokazala da takav "vampirski" postupak donekle funkcioniše kod glodavaca, za sada nema dokaza da djeluje kod ljudi, piše The Guardian, prenosi Index.

Prema podacima iz Katcherove najnovije studije, osam miševa koji su primali placebo infuziju fiziološke otopine živjelo je od 34 do 38 mjeseci, dok je osam onih koji su primili koncentrirani oblik krvne plazme (tzv. E5), živjelo od 38 do 47 mjeseci. Miševi inače žive dvije do tri godine, iako je kandidat za najstarijeg od njih, smeđi miš, preživio 4.6 godina nakon što je bio na dijeti s ograničenim unosom kalorija.

"Pravi cilj naših eksperimenata nije toliko produžiti životni vijek, koliko produžiti mladost; pomladiti ljude, učiniti njihove zlatne godine stvarno potencijalno zlatnim godinama, umjesto da ih čekaju one pune boli. Naravno, ako to uspijete, uspjeli ste i produžiti život, a to nije loša nuspojava", rekao je Katcher.

Plazma bi se mogla dobijati od svinja

Rezultati takvih malih studija su u najboljem slučaju privremeni, ali neki naučnici smatraju da one pokazuju dobar potencijal. Preliminarna studija na kojoj su radili Katcher i stručnjaci s Kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu pokazala je da infuzije mlade krvne plazme kod miševa vraćaju unazad biološki sat jetre, krvi, srca i određenog područja mozga.

Yuvan Research je u prijavi patenta naveo da se plazma mladih sisavaca pročišćuje i koncentrira prije upotrebe te da se uklanjaju neke komponente, poput trombocita, jer mogu izazvati imunološke reakcije.

U patentu se kao mogući donori navode svinje, krave, koze, ovce i ljudi. Količina plazme potrebna za proizvodnju jedne koncentrirane doze je u najmanju ruku jednaka onoj koju primatelj ima u cijelom tijelu.

Katcher vjeruje da bi se plazma mogla prikupiti od svinja u klaonicama. "Ne sviđa mi se ta ideja, ali to nije ništa neetičnije od jedenja sendviča s mesom. Kada ubijemo svinje, u njima još uvijek ima puno života. Samo bismo iskoristili taj dodatni život umjesto da ga bacimo", rekao je.

Molekularni biolog Joao Pedro de Magalhaes sa Sveučilišta Birmingham smatra da je davanje mlade krvne plazme "obećavajuća intervencija", ali da tek treba utvrditi može li uistinu pomladiti starije životinje ili odgoditi starenje. "Vrlo je važno da ne brkamo kratkoročne koristi s pomlađivanjem", kazao je De Magalhaes.