Nauka kaže: Što vam je nos topliji, manje su šanse za prehladu

Prehlada nije samo zastarjeli izraz. Istraživanja pokazuju da što je nos topliji, manja je mogućnost da se razbolite. Nosne stanice mogu učinkovito napadati i uništavati viruse i bakterije kada se zagriju.

Topli nosevi bolji su u borbi protiv infekcija, pokazalo je istraživanje objavljeno u recenziranom časopisu Journal of Allergy and Clinical Immunology.

Stručnjaci su naveli da je dugotrajno hladno vrijeme bilo povezano s respiratornim infekcijama. 

Međutim, tačno objašnjenje je izbjeglo istraživačima. Kao moguće objašnjenje, naučnici su postavili teoriju da se ljudi češće okupljaju unutra tokom hladnog vremena i da virusi bolje preživljavaju u zatvorenom zraku s niskom vlagom. No, nije bilo jasno čini li samo hladno vrijeme organizme osjetljivijima na infekcije.

'Gnijezdo stršljenova'

Istraživači su 2018. godine otkrili da stanice u nosu proizvode takozvane "vanstanične vezikule" koje napadaju i uništavaju bakterije.

"Najbolja analogija koju imamo je gnijezdo stršljenova", rekao je Mansoor Amij, profesor farmaceutskih znanosti na Sveučilištu Northeastern i jedan od autora rada.

Poput stršljena, "vanstanične vezikule" napadaju i uništavaju svog biološkog neprijatelja. naučnici su odlučili nastaviti s daljnjim istraživanjem i razjasniti hoće li "vanstanične vezikule" također napadati i uništavati viruse kao što napadaju i uništavaju bakterije.

Uzeli su komadiće sluznice nosa od volontera koji su došli ukloniti polipe u nosu. Koristili su testnu tvar koja je oponašala virusnu infekciju. Eksperiment je pokazao da "vanstanične vezikule" uspješno napadaju i uništavaju viruse.

Također, htjeli su malo rasvijetliti pitanje ima li temperatura neki utjecaj na žestinu odgovora "vanstaničnih vezikula". Kako bi to učinili, uzgajali su nosne stanice na različitim temperaturama – jedne ispod 37 stepeni Celzijevih, a druge ispod 32 C.

Topao nos je zdrav nos

Pod normalnim uvjetima tjelesne temperature (do 37C) "vanstanične vezikule" uspjele su uspješno uništiti viruse. 

Međutim, pod nižim temperaturama proizvedeno je manje "vanstaničnih vezikula" i napadi na viruse bili su manje žestoki. o upravo objašnjava zašto se “prehladimo”.

"Nikada nije postojao uvjerljiv razlog zašto imate tako jasan porast virusne infektivnosti u hladnim mjesecima", rekao je drugi autor Benjamin Bleier, kirurg s Harvard Medical School.

Istraživači očekuju da će njihova otkrića pomoći u borbi protiv virusa, vjerovatno uključujući gripu, pa čak i COVID.