Kako da se sačuvate od moždanog udara?

Moždani udar je jedno od najčešćih oboljenja na svjetskom nivou, a mogu ga uzrokovati brojne loše navike, poput pušenja, neumjerenosti u jelu i piću, nedovoljno fizičke aktivnosti itd. Upravo zbog toga je potrebno prepoznati uzroke nastanka rizika, te djelovati na vrijeme. U nastavku teksta možete pročitati nekoliko savjeta kako da spriječite nastanak moždanog udara, pišu "Nezavisne".

Zašto je bitna prevencija?

Prevencija označava korake koji se preduzimaju da bi se spriječio nastanak moždanog udara, a dijeli se na primarnu i sekundarnu prevenciju. Primarna prevencija obuhvata prevenciju kod zdravih osoba koje još nisu dobile moždani udar, dok sekundarna označava identifikaciju osoba s vrlo visokim rizikom za nastanak moždanog udara, te liječenje bolesnika koji su ga već preboljeli, a sve s ciljem da bi se spriječio nastanak novog udara.

Važno je identifikovati uzroke rizika za nastanak moždanog udara, koji se dijele na:

* Oni na koje se ne može uticati, a to su starosna dob, pol, genetika, moždani udar u porodičnoj anamnezi, prethodni moždani udar i/ili TIA

* Oni na koje se može uticati:

- povezani sa stilom, odnosno načinom života, što podrazumijeva pušenje, fizičku neaktivnost i gojaznost, nezdravu ishranu, hormonsku terapiju...

- bolesti i bolesna stanja, poput hipertenzije, srčanih bolesti, povišenog holesterola, dijabetesa...

* One na koje se možda može uticati, kao što su migrena, metabolički sindrom, alkoholizam, zloupotreba droga, hiperhomocistinemija, povišen lipoprotein, hiperkoagulabilnost, upala i infekcija, te stres.

Na šta se može uticati?

Hipertenzija - Liječenje povišenog krvnog pritiska znatno smanjuje rizik od moždanog udara. Zato je potrebno održavati vrijednosti krvnog pritiska nižim od 140/90 mmHg. Ako je prisutan i neki drugi činilac rizika, poput dijabetesa, tada krvni pritisak treba održavati nižim od 130/80 mmHg.

Pušenje povećava rizik za nastanak moždanog udara, a pogotovo ako se konzumira u većoj količini. Takođe se preporučuje izbjegavanje prostorija u kojima je pušenje dozvoljeno.

Dijabetes - Kod osoba sa šećernom bolešću utvrđena je dvostruko veća smrtnost nakon moždanog udara u odnosu na osobe koje ne boluju od ove bolesti. Zbog toga se kod osoba koje imaju dijabetes preporučuje redovna kontrola krvnog pritiska i liječenje hipertenzije lijekovima iz grupe ACE-inhibitora i blokatora angiotenzinskih receptora.

Povišen holesterol - Postoji veza između povišenih vrijednosti holesterola i učestalosti moždanog udara. Holesterol se u tijelo može unijeti određenim namirnicama, naročito životinjskih izvora, poput mesa i punomasnih mliječnih proizvoda. Zajedno sa mastima i kalcijumom, holesterol se nakuplja na zidovima arterija, što izaziva suženje krvnih sudova i može dovesti do moždanog udara.

Ishrana može uticati na krvni pritisak, koji je glavni modifikujući faktor rizika za nastanak moždanog udara. Povećan unos soli, nizak unos kalijuma, prekomjerna tjelesna masa i pretjerano konzumiranje alkohola mogu povisiti krvni pritisak, a time i rizik od nastanka moždanog udara.

Kako da smanjite rizik od moždanog udara?

Savjet je da se držite sljedećih uputstava:

Kontrolišite krvni pritisak - Češće kontrolišite svoj krvni pritisak, a ukoliko je povišen, slijedite uputstva ljekara kako da ga snizite. Liječenjem povišenog krvnog pritisak smanjujete rizik, kako za moždani udar, tako i za bolesti srca.

Prestanite pušiti - Pušenje je povezano s rizikom razvoja moždanog udara, a neka istraživanja su pokazala da je rizik niži kod osoba koje su prestale pušiti unazad dvije do pet godina u odnosu na nepušače.

Redovno vježbajte - Svakodnevno sjedenje počinje još od rane mladosti, pa se savjetuje da vježbanjem jačate svoje srce, poboljšavate cirkulaciju, te održavate svoju težinu, a uz to ćete se osjećati bolje i ljepše. Debljina povećava opasnost od razvoja povišenog krvnog pritiska, začepljenja krvnih sudova, bolesti srca i šećerne bolesti. Fizička aktivnost, kao što je brzo hodanje, vožnja bicikla i plivanje, smanjuje rizik od moždanog udara i bolesti srca.

Hranite se zdravo - Birajte, pripremajte i jedite hranu koja ima niži udio masnoća životinjskog porijekla, zasićenih masnih kiselina i holesterola. Izbjegavajte hranu bogatu koncentrisanim ugljenim hidratima, poput kolača, alkohola, a povećajte unos povrća, voća i ribe.  

Kontrolišite šećernu bolest - Ukoliko se ne liječi, šećerna bolest može oštetiti krvne sudove u tijelu i tako izazvati začepljenja koja predstavljaju jedan od rizičnih faktora za razvoj moždanog udara.