Najveći otok na svijetu postaje sve zeleniji, šta to znači za ostatak planete

Područje na Grenlandu na kojem je zabilježen gubitak leda u posljednje tri decenije je otprilike 36 puta veće od površine New Yorka – područje koje brzo ustupa mjesto močvarama i grmlju, pokazuje studija objavljena u utorak.

Količina vegetacije na Grenlandu udvostručila se između sredine 1980-ih i sredine 2010-ih, jer su dijelovi zemlje koji su nekoć bili prekriveni ledom i snijegom pretvoreni u gole stijene, močvare ili grmlje. Samo su se močvare u to vrijeme učetverostručile.

Analizirajući satelitske snimke, naučnici su otkrili da je Grenland u razdoblju od tri decenije izgubio 28.707 kvadratnih kilometara leda i upozorili na niz utjecaja koji bi mogli imati ozbiljne posljedice na klimatske promjene i razinu mora.

Toplije temperature zraka dovele su do gubitka leda, što je zauzvrat povisilo temperaturu kopna. To je uzrokovalo topljenje permafrosta, smrznutog sloja neposredno ispod Zemljine površine koji se nalazi u većem dijelu Arktika, a ta talina oslobađa ugljični dioksid i metan koji zagrijavaju planet, pridonoseći još većem globalnom zagrijavanju. Topljenje permafrosta također uzrokuje nestabilnost tla, što bi moglo utjecati na infrastrukturu i zgrade.

“Vidjeli smo znakove da gubitak leda pokreće druge reakcije koje će rezultirati daljnjim gubitkom leda i daljnjim ‘ozelenjavanjem’ Grenlanda, gdje led koji se smanjuje otkriva gole stijene koje potom naseljavaju tundra i na kraju grmlje”, jedan od autora, Jonathan Carrivick, rekao je u saopštenju za javnost. “U isto vrijeme, voda oslobođena od topljenja leda pomiče sediment i mulj, što na kraju stvara močvare”.

Gubitak leda stvara ono što je poznato kao povratna sprega. Snijeg i led obično odbijaju sunčevu energiju natrag u svemir, sprječavajući pretjerano zagrijavanje u dijelovima Zemlje. No kako led nestaje, ta područja apsorbiraju više sunčeve energije, podižući površinske temperature kopna, što može uzrokovati daljnje topljenje i druge negativne utjecaje.

Topljenje leda također povećava količinu vode u jezerima, gdje voda apsorbira više topline od snijega, što povećava površinske temperature kopna.

Grenland se zagrijava dvostruko većom brzinom od globalne prosječne stope od 1970-ih, a autori studije upozoravaju da su u budućnosti vjerovatne ekstremnije temperature.

Grenland je najveći otok na svijetu i uglavnom je prekriven ledom i ledenjacima. Oko 57.000 ljudi živi u zemlji, koja je autonomna država u sastavu Kraljevine Danske. Velik dio stanovništva je autohtono i mnogi ljudi tamo se oslanjaju na prirodne ekosisteme za svoj opstanak.

Michael Grimes, glavni autor izvještaja, rekao je da je protok sedimenata i nutrijenata u obalne vode posebno problematičan za autohtone zajednice koje se oslanjaju na ribolov, kao i za lovce na drugim dijelovima otoka.

“Ove promjene su kritične, posebno za autohtono stanovništvo čije se tradicionalne prakse lova za preživljavanje oslanjaju na stabilnost ovih osjetljivih ekosistema”, rekao je i zaključio:

“Štaviše, gubitak ledene mase na Grenlandu znatno pridonosi globalnom porastu razine mora, trendu koji postavlja značajne izazove i sada i u budućnosti”.