Glamoč: Spoj prirode i istorije u lijepim krajolicima

A priroda u Glamoču je neprikosnovena.

Kada krenete u pravcu Livna imaćete šta i da vidite. Dugačko glamočko Polje koje se pruža pravcem od sjeverozapada ka jugoistoku, u dužini od oko 45 km. Isto toliko kilometara prirodnog zelenila.

Polje leži između planina Staretine, Velike Golije, Cincara i Šatora na 883 metara apsolutne visine.

Sastavljeno je iz Gornjeg i Donjeg polja. U Gornjem polju se nalaze i dva jezera, Opačićko i Kulogvino jezero. Poljem teče rijeka Ribnik. U Donjem polju teku dvije riječice, Jaruga i Vrba.

Sa svih strana Glamočko polje je okruženo visokim kraškim planinama, počev od krajnjeg jugoistoka ove kraške visoravni i planinska bila nadovezuju se jedna na drugu.

Omer-agin kameni spomenik najveći je bašluk na Balkanu

Većim dijelom Polje se koristi za ispašu stoke, i uzgoj krompira po čemu su Glamočaci poznati, između ostalog.

Glamoč sam po sebi nije veliko mjesto. Prema popisu iz 2013. godine u opštini Glamoč živi 3860 stanovnika.

Prolazeći kroz centar Glamoča nije ništa neobično vidjeti u nekom dvorištu krave na ispaši, a isto tako i drvo koje izbija iz porušenih kuća koje i 30 godina nakon rata nisu obnovljene.

Prolazak kroz Glamoč kao da je prolazak kroz istoriju. Ovdje se vide ostaci prošlih vremena, koji prkosno i nakon nekoliko ratova stoje.

Dovoljno je samo spomenuti najveći bašluk Balkana koji se nalazi u Glamoču, kao i mnoge ruševine starih svetinja, stećke iz srednjeg vijeka, među kojima i čuveni kamen na tri piljka i druge zaostavštine.

Glamočkim rasprostranjenim poljima danas hode i Srbi, Hrvati i Bošnjaci. Sve ih vezuje isti zavičaj

Hodeći kroz Glamoč zatekli smo i zanimljiv natpis ispred kuće jednog Glamočaka koji je popravljao traktor. "Radno vrijeme, dok ne popadamo", na naše pitanje šta to rade dok ne popadaju, kaže - vrtimo se.

Ovdje ljudima rad nije stran, od toga žive. Uglavnom od stočarstva i poljoprivrede.

Ipak, Glamoč je izrodio i mnogo poznatih imena, doktora, umjetnika, pjevača, novinara koji i danas sa ponovosm pričaju o svom zavičaju. Zavičaju prostranih pašnjaka i trave, koji dok njišu na laganom povjetarcu bude utisak divljenja.

Gledavši tu prirodnu ljepotu glamočkih polja sasvim je sigurno da nije samo Rim mjesto u koje vode svi putevi. Lijepo se i u Glamoč vratiti, ko voli i zna da se spoji sa prirodom.

Pogledaj duboko u prirodu i onda češ sve bolje razumjeti.
Albert Einstein

Glamoč je smješten u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine i neke informacije govore da je ovo jako star grad te se prvi put spominje 1078. godine. Još jedan dokaz da je ovo mjesto spoj prirode i istorije.