Pet porcija voća dnevno jača organizam i poboljšava kondiciju

Naučnici s Harvarda proveli su zanimljivo istraživanje u kojem je učestvovalo više od 2.000 sudionika.

Rezultati su pokazali da su ljudi koji su se pridržavali mediteranskog stila prehrane, koji se sastoji od puno voća, povrća i cjelovitih žitarica, imali isti nivo kondicije kao oni koji su napravili oko 4.000 koraka dnevno u prethodnim studijama, piše Daily Mail.

Voće i povrće bogato je vlaknima, koja djeluju kao prirodni sagorjevači masnoće i mogu pomoći u jačanju metabolizma.

Također, bogato je antioksidansima koji sprečavaju upale i druge zdravstvene probleme.

Vodeći autor studije dr. Michael Mi, s Harvardskog medicinskog centra Beth Israel Deaconess, rekao je kako ova studija pruža neke od najsnažnijih i najstrožijih podataka do sada koji podržavaju vezu da bolja prehrana može dovesti do bolje kondicije.

"Poboljšanje kondicije koje smo primijetili kod sudionika s boljom prehranom bilo je slično učinku 4.000 koraka svaki dan",  naglasio je Mi.

Poznato je da zdrava prehrana smanjuje rizik od bolesti srca i raka.

Studija na 2.380 sredovječnih Amerikanaca i Amerikanki prepoznala je upravo prehranu kao ključni faktor.

Sudionici su ispunili upitnik o učestalosti konzumacije 126 namirnica tokom prošle godine, u rasponu od nikad ili manje od jednom mjesečno do šest ili više porcija dnevno.

Podaci su korišteni za ocjenjivanje kvalitete prehrane pomoću Indeksa alternativne zdrave prehrane (AHEI; 0 do 110) i ocjene mediteranske prehrane (MDS; 0 do 25), koji su oba povezani sa zdravljem srca.

Viši rezultati ukazivali su na kvalitetniju prehranu s naglaskom na povrću, voću, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima, mahunarkama, ribi i zdravim masnoćama te ograničavanju crvenog mesa i alkohola.

"Kod odraslih osoba srednje dobi, zdravi prehrambeni obrasci bili su snažno i povoljno povezani s tjelesnom spremom čak i nakon uzimanja u obzir uobičajenih nivoa aktivnosti. Odnos je bio sličan kod žena i muškaraca, a izraženiji kod onih ispod 54 godine u usporedbi sa starijima",  rekao je Dr. Mi.

Daljom analizom identificirana su 24 metabolita - tvari proizvedene tokom probave i otpuštene u krv tokom vježbanja koji su bili povezani ili s lošom ili povoljnom prehranom i fitnesom.

"Naši podaci o metabolitima sugeriraju da je zdrava prehrana povezana s boljim metaboličkim zdravljem, što bi mogao biti jedan od mogućih načina na koji vodi do poboljšane kondicije i sposobnosti vježbanja", pojasnio je dr. Mi.

Američki tim uzeo je u obzir dob, spol, ukupni dnevni energetski unos, BMI (indeks tjelesne mase), status pušenja, nivo holesterola, krvni pritisak, dijabetes i nivo rutinske tjelesne aktivnosti.

Prosječni AHEI i MDS bili su 66,7 odnosno 12,4. U usporedbi s prosječnim rezultatom, povećanje od 13 bodova na AHEI i 4,7 na MDS-u povezano je s 5,2 posto i 4,5 posto većim "vršnim VO2" – maksimalnom količinom kisika koju tijelo može iskoristiti tokom vježbanja.

"Ovo je bila opservacijska studija i ne možemo zaključiti da dobra prehrana uzrokuje bolju kondiciju, niti isključiti mogućnost obrnutog odnosa, tj. da pojedinci u formi odluče jesti zdravo. Već postoji mnogo uvjerljivih zdravstvenih razloga za visokokvalitetnu prehranu, a mi nudimo još jedan koji je povezan s fitnessom. Mediteranska prehrana sa svježom, cjelovitom i minimalno prerađenom hranom, crvenim mesom i alkoholom odlično je mjesto za početak"- istakao je dr. Mi.

Studija je objavljena u European Journal of Preventive Cardiology.