Kovačić objašnjava suštinu djelovanja Meteorologije

Stvaranje svjetskog sistema rane najave i upozoravanja na sve meteorološke, ali i druge prirodne nepogode suština je djelovanja Meteorologije, jedne od najmlađih prirodnih nauka, izjavio je Srni meteorolog u Hidrometeorološkom zavodu Republike Srpske Igor Kovačić povodom Svjetskog dana meteorologije.

Kovačić, koji je stalni predstavnik BiH u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji, naglasio je da će ove godine Svjetski meteorološki kongres donijeti odluke i usaglasiti strateške prioritete za promovisanje vizije svijeta koji je otporniji na ekstremne vremenske prilike, klimu, vodu i druge ekološke događaje.

On je istakao da je meteorologija veoma je važna u svakodnevnom životu jer je vezana za procese koji se dešavaju u atmosferi, a koji znatno utiču na rad i život svih ljudi.

Prema njegovim riječima, meteorologija ima sve značajniju ulogu u naučnim krugovima i dešavanjima u svijetu zbog nepogoda i promjene klime koja nije vezana samo za temperaturu nego i za intenzitet i čestu pojavu nepogoda, poplava i velike suše.

"Prirodne nepogode čine znatan dio svih nesreća, štete po ljudske živote i po društvenu zajednicu u svijetu. Zato i raste interesovanje za meteorlogiju, a samim tim i potreba da se ona sve više razvija", rekao je Kovačić.

On je naveo da je to dobar primjer zajedničkog djelovanja u cijelom svijetu, te da svjetska meteorološka zajednica kao i svake godine obilježava 23. mart kao Svjetski meteorološki dan.

Kovačić kaže da je Svjetska meteorološka organizacija /SMO/ u sastavu UN, te da je jedna od najaktivnijih organizacija koja okuplja 192 zemlje.

"BiH je njena članica sa jasno izraženim statusom postojanja dva entitetska zavoda, koji ravnopravno participiraju u radu SMO. Na principu rotacije se vrši funkcija stalnog predstavnika BiH u ovoj organizaciji. Ove godine do novembra je to predstavnik Republičkog hidrometeorološkog zavoda", naveo je Kovačić.

On je rekao da je ove godine Svjetski meteorološki dan u znaku istorije i istorijskih promjena i napredovanja svjetske meteorološke službe, ali i značajnog porasta važnosti zajedničkog djelovanja u spašavanju ljudskih života i smanjenju štete od prirodnih nepogoda, te klimatskih promjena.

Kovačić je naveo da su u proteklih 150 godina nacionalne meteorološke i hidrološke službe prikupljale i standardizovale podatke koji podržavaju vremenske prognoze.

On kaže da je istorija razmjene podataka SMO uspješna priča o naučnoj saradnji s ciljem spasavanja života i sredstava za život.

Kovačić navodi da SMO pokušava da spoji prošlost i sadašnjost da bi čovječanstvo probudilo svijest o potrebi zajedničkog djelovanja i zaštite od prirodnih nepogoda.

"U tom kontekstu imamo 19. vijek kada je meteorologija bila u povoju i kada je broj mjerenja bio veoma mali, kao i slaba tehnička opremljenost, zatim 20. vijek kada je došlo do naglog razvoja meteorlologije kao nauke, što je dovelo do automatizacije i 21. vijek koji nosi mnoge nove metode posmatranja, a to se posebno odnosi na satelitska mjerenja koja su postala dostupna i vrlo široka u raznoraznim mjerenjima atmosfere", rekao je Kovačić.

On je naveo da je razvoj doveo do numeričke meteorologije, odnosno srca prognoze vremena i kroz te numeričke modele se simulira kretanje vazduha u svakoj čestici koja kruži oko zemlje.

"Sa povećanim brojem osmatranja svega, napredak meteorlologije je sve veći u smislu sve dužeg prognoziranja. Na početku je bilo moguće davati prognoze za jedan dan tako da se veći broj dana sa dosta preciznim prognozama pomjerio i na 10 do 15 dana, a još neverifikovano prognoze se rade do mjesec dana", rekao je Kovačić.

On je dodao da klimatske prognoze traju i do šest mjeseci, ističući da je još daleko govoriti o apsolutnoj preciznosti i tačnosti.

Kovačić kaže da se vještačkom inteligencijom o kojoj se sve više priča, svim novim dostignućima u mjerenjima, osmatranjima i prognozi vremena otvaraju potpuno novi putevi u prognozi vremena i u ulozi SMO.

"Ta uloga je najbitniji segment nekog budućeg razvoja, odnosno budućnosti meteorologije zato što vidimo da se veliki broj svjetskih privatnih kompanija takođe uključuje u meteorološka predviđanja i prognoze", rekao je Kovačić i naglasio da je suština djelovanja stvaranje svjetskog sistema rane najave i upozoravanja koji se odnosi na sve meteorološke, ali i druge prirodne nepogode.

Svjetski meteorološki dan obilježava se u znak sjećanja na 23. mart 1950. godine kada je zvanično osnovana Svjetska meteorološka organizacija - međuvladina organizacija i specijalizovana agencija UN. Svjetska meteorološka organizacija danas okuplja 192 zemalja. Nastala je od Međunarodne meteorološke organizacije /IMO/ koja je osnovana 1873. godine, danas je specijalizovana agencija UN za meteorologiju, hidrologiju i srodne geofizičke nauke.