U Moskvi smatraju da će značaj ZND-a u budućnosti porasti

Značaj Zajednice nezavisnih država (ZND), labavog saveza većine bivših sovjetskih republika, u budućnosti može samo porasti, ocijenio je u srijedu šef ruske diplomatije Sergej Lavrov. 

Ruski je ministar vanjskih poslova takvu poruku poslao s konferencije o Evroaziji koja se održava u Moskvi u organizaciji ruske vladajuće stranke Jedinstvena Rusija, čiji je neformalni lider aktealni ruski predsjednik Vladimir Putin. 

Moskva želi jaču saradnju unutar ZND-a u svim područjima 

"Zainteresovani smo za jačanje višestruke saradnje unutar ZND-a. Značenje ZND-a samo će rasti u sadašnjim okolnostima", poručio je Lavrov, a prenosi TASS.  

Dodao je kako sadašnji format ZND-a omogućuje razvoj saradnje u praktično svim poljima – od politike i ekonomije, preko sigurnosnih pitanja, pa do kulture i obrazovanja.

Naglasio je i kako je cilj Moskve jačanje zone slobodne trgovine na području ZND-a, kao i razvoj saobraćajne i transportne infrastrukture, ali i veće korištenje nacionalnih valuta u međusobnim plaćanjima. 

Većina bivših sovjetskih republika u ZND-u  

ZND je uspostavljen krajem 1991. godine, u vrijeme raspada SSSR-a. 

Danas su njegove članice Rusija, Bjelorusija, Moldavija, Armenija, Azerbejdžan, Kazahstan, Kirgistan, Uzbekistan i Tadžikistan. Turkmenistan ima status pridružene članice i učestvuje u radu te organizacije. Sjedište ZND-a je u Minsku.

Baltičke države odbile pristupiti ZND-u, Gruzija i Ukrajina nakon rata s Rusijom napustile taj savez

Baltičke države – Estonija, Litvanije i Letonija, nikada nisu bile članice ZND-a. Te su zemlje odmah po sticanju nezavisnosti najavile kako žele u EU i NATO, u čemu su i uspjele.

Gruzija je ZND-u pristupila naknadno, ali je tu organizaciju napustila nakon kratkog rata s Rusijom 2008. godine. 

Iako je Ukrajina bila jedan od osnivača ZND-a, sporazum o ZND-u nikada nije ratifikovala. Uprkos tome, Ukrajina je učestvovala u radu ZND-a. 

No, nakon što je Rusija 2014. godine anektirala Krim, a proruski pobunjenici u Donbasu su, uz pomoć Moskve, proglasili nezavisnost, Kijev se postupno počeo povlačiti iz ZND-a. Ukrajina je tu organizaciju definitivno napustila nakon što ju je Rusija napala u februaru ove godine. 

ZND odgovara Rusiji zbog njenog okretanja Euroaziji

ZND nikada nije uspio zaživjeti u punoj snazi jer su se njene članice nastojale pozicionirati na svjetskoj sceni kao samostalne države i smanjiti uticaj Moskve na svom području. 

S druge strane, ZND odgovara Rusiji, kako zbog očuvanja kakvog-takvog uticaja u najvećem dijelu bivšeg SSSR-a, tako i zbog politike okretanja Moskve Evroaziji. U tome je uloga ZND-a jako važna.