Oživljavaju zombi virusi zarobljeni 48.500 godina?

Naučnici NASA za klimu upozorili su na opasnosti koje predstavljaju virusi zakopani ispod ledenih kapa u arktičkom regionu.

Napominju da rastuće temperature zbog globalnog zagrijavanja uzrokuju da se dio permafrosta u arktičkom regionu, smrznutog sloja tla koji se nalazi ispod te površine, odmrzava.

Primjetno je da je jedna petina sjeverne hemisfere prekrivena permafrostom. Prema naučnicima, ako se permafrost značajno odmrzne, neki virusi opisani kao "zombi virusi" koji su bili neaktivni do 48.500 godina mogli bi se ponovo probuditi i možda ugroziti životinje i ljude.

Studija o otkriću objavljena je u časopisu Virusi u kojoj su istraživači izjavili: "Srećom, možemo se razumno nadati da bi epidemija izazvana oživljenom praistorijskom patogenom bakterijom mogla biti brzo kontrolisana savremenim antibioticima koji su nam na raspolaganju. Čini se da su geni otpornosti na antibiotike iznenađujuće zastupljeni u permafrostu."

Kako permafrost obezbjeđuje okruženje bez kiseonika u koje ne prodire svjetlost, naučnici su tvrdili da je to kao vremenska kapsula virusa i mumificiranih ostataka davno nestalih životinja.

Prema izvještajima, francuski istraživač Jean-Michel Claverie i njegov tim, u studiji, izvijestili su da su izolovali i oživjeli nekoliko drevnih virusa iz permafrosta, uključujući džinovski soj virusa (Pitovirus) otkriven u uzorku koji sadrži mnogo mamutske vune, prenosi PC Press.

"Ova studija potvrđuje sposobnost velikih DNK virusa koji inficiraju Acanthamoebu da ostanu zarazni nakon više od 48.500 godina provedenih u dubokom permafrostu", napisali su autori u studiji. Gospodin Claverie i njegov tim su se koncentrisali na oporavak drevnih virusa koji utiču samo na jednoćelijske amebe. "Bez potrebe da se upustimo u tako rizičan projekat, vjerujemo da se naši rezultati sa virusima koji inficiraju Acanthamoeba mogu ekstrapolirati na mnoge druge DNK viruse koji mogu da zaraze ljude ili životinje", dodali su.

Dalje, naučnici su takođe izdali upozorenje da otapanje permafrosta može dovesti do oslobađanja nekih nepoznatih patogena. "Koliko dugo ovi virusi mogu ostati zarazni kada su izloženi spoljnim uslovima (UV svjetlost, kiseonik, toplota), i kolika je vjerovatnoća da će naići i zaraziti odgovarajućeg domaćina u tom intervalu, još je nemoguće procijeniti. Ali rizik je vezan da se poveća u kontekstu globalnog zagrijavanja, u kome će otapanje permafrosta nastaviti da se ubrzava, a sve više ljudi će naseljavati Arktik usljed industrijskih poduhvata", primijetili su naučnici.