Njemačka prvi put od Drugog svjetskog rata obilježava dan vojnih veterana

Njemačka u subotu obilježava svoj prvi Dan veterana od Drugog svjetskog rata, nekada nezamisliv potez koji ostavlja po strani dugogodišnju nelagodu za odavanja počasti svojim vojnicima.

U znaku "Zeitenwende", ili "promjene vremena", kroz koje Njemačka prolazi nakon rata u Ukrajini, zemlja aktivno nastoji povećati prestiž svoje vojske.

Njemačka se desetljećima osjećala neugodno zbog takvog isticanja s obzirom na ulogu njenih vojnika u Drugom svjetskom ratu i holokaustu.

No zakon o uvođenju godišnjeg nacionalnog Dana veterana izglasan je 25. aprila nakon što su ga odobrile gotovo sve stranke u njemačkom parlamentu. Samo je ekstremno lijeva stranka Die Linke iznijela primjedbe. Supredsjednik stranke Ates Gürpinar implicirao je da je to zbog pacifističkog stava stranke.

"Mi s ljevice odbijamo ovaj Dan veterana. Bazira se na jeftinoj simboličkoj politici i u isto vrijeme osigurava obećanje ministra odbrane o spremnosti za rat", kaza je u izjavi za CNN Gurpinar.

Novi zakon navodi da se taj dan treba obilježavati "javno i vidljivo" svake godine 15. juna. Također nalaže poboljšanja usluga koje pružaju mentalnu i fizičku skrb za veterane, uključujući rehabilitaciju i terapiju.

Komemoracijama, po uzoru na Dan oružanih snaga u Ujedinjenom Kraljevstvu i Dan veterana u SAD-u, odat će se počast svim Nijemcima koji su nosili vojnu uniformu, ne samo onima koji su ranjeni ili poginuli u borbi. Njemačka ima oko 10 miliona veterana, prema podacima njezinog ministarstva odbrane.

Ministar odbrane Boris Pistorius opisao je ovaj potez kao "snažan, važan i, da, zakašnjeli signal priznanja i uvažavanja".

Tijekom Hladnog rata, Istočna Njemačka pod sovjetskom okupacijom slavila je svoju Nacionalnu narodnu armiju vojnim paradama. Ekvivalent nikada nije uspostavljen na Zapadu.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata, prva borbena misija u kojoj su sudjelovali njemački vojnici bio je Kosovski rat krajem 1990-ih. Od tada su najznačajnija raspoređivanja njemačkih oružanih snaga ili Bundeswehra bila u Afganistanu i Maliju.

Ali najveći poticaj stvaranju Dana veterana bila je Ukrajina.

Njemačka je u početku oklijevala poslati teško naoružanje u Kijev iz straha da se izravno ne uključi u rat, ali je na kraju popustila pod međunarodnim pritiskom. Sada je Berlin drugi najveći dobavljač vojne pomoći Ukrajini.

"Rat protiv Ukrajine stvorio je potrebu za značajnim jačanjem Bundeswehra (oružanih snaga), povećanom potrošnjom, a također i zapošljavanjem", rekao je za CNN Johannes Kiess, sociolog sa Sveučilišta u Leipzigu. Bila je to prilika, dodao je, zbog koje se činilo prikladnim unaprijediti vojsku i "simbolično".

Ove subote taj će dan biti obilježen događajem u Berlinu. Od sljedeće godine obilježavanja će se održavati u cijeloj zemlji.

Johannes Arlt, bivši vojnik koji je bio raspoređen četiri puta u Afganistan i tri puta u Mali od 2014. do 2019., sada je zastupnik vladajućih Socijaldemokrata lijevog centra (SPD). Imao je istaknutu ulogu u formiranju novog zakona o Danu branitelja.

Govoreći za CNN, Arlt je rekao da je iz prve ruke iskusio nedostatak priznanja Bundeswehra u njemačkom društvu, posebno za raspoređivanje u inozemstvu, ali je priznao da se čini da se to u posljednje vrijeme promijenilo.

“Dugo se vremena činilo da postoji rijedak interes za ljude koji su služili u inozemstvu, a nekada je bilo malo empatije, ali otkrivamo da stanovništvo sada ima puno poštovanja prema Bundeswehru", kazao je.

Arlt objašnjava kako vjeruje da je Dan veterana u Njemačkoj važan za "obilježavanje vojne službe - u svim njezinim aspektima - i zahvalnost muškarcima i ženama koji su predani sigurnosti u našoj zemlji."

Arlt je rekao da je tokom služenja vojnog roka u inozemstvu doživio strahote kojima ne bi želio da iko svjedoči.

“Imao sam najgora iskustva u Maliju 2019. Upravljao sam dronom i vidio sve ono što drugi nisu vidjeli na prvoj crti. Također sam bio prisutan na masakrima i morao sam gledati te stvari i nisam mogao ništa učiniti. Ne bih to nikome poželio", kazao je.

Dio razloga za ovaj potez je poboljšanje zdravstvenih usluga koje se nude vojnicima koji se vraćaju s inozemnih zadataka, kao i podizanje svijesti o tome što moraju podnijeti.

Vojni veteran Andreas Eggert služio je u Bundeswehru od 1999. do 2013., prvo na Kosovu, a potom u Afganistanu. PTSP mu je dijagnosticiran 2013. i otišao je na rehabilitaciju 2014. Pozdravlja napore da se poboljša skrb za vojnike, od kojih su mnogi ostali s fizičkim ili psihičkim oštećenjima.

“U moje se vrijeme još uvijek mrštilo na mentalne bolesti, pogotovo ako ste bili na specijaliziranom zadatku kao što sam ja bio, bilo je teško s tim se otvoreno nositi. Ali učinio sam to tada, 2013., otvoreno sam to rekao i zbog toga su me dosta kritizirali", kazao je.

Eggert kaže da je vidio kako se programi rehabilitacije Bundeswehra poboljšavaju tokom godina, ali još ima posla biti učinjeno.

“[Programi] nisu optimalni, a ni skrb nije optimalna. Nema dovoljno terapeuta, pogotovo ne u Bundeswehru. Bolnice Bundeswehra koje dobro obavljaju svoj posao često su preopterećene... Ima puno prostora za napredak", kazao je.

Bez obzira na raspravu oko obilježavanja Dana branitelja, jasno je da je zemlja posljednjih godina morala prilagoditi svoj antimilitaristički stav.

Pistorius je već ranije upozorio da se Njemačka mora pripremiti za najgori mogući scenarij u vezi sa sablasti rata u Evropi. Također nije isključio uvođenje nekog oblika vojnog roka.

Za sada, međutim, vojnici s kojima je CNN razgovarao bili su jednostavno zahvalni na priznanju.

“Ne vidim sebe kao heroja, baš suprotno, ali ono što sam propustio je vrijeme ili čak dan kada se možemo prisjetiti i onih koji su pali tijekom svojih zadataka,” rekao je 42-godišnji Stefan Huss, aktivni vojnik koji je dva puta služio u Afganistanu.