NATO zatražio od Rusije da nastavi provoditi sporazum o izvozu žita

NATO je u nedjelju od Rusije zatražio da nastavi provoditi sporazum o izvozu ukrajinskog žita, iz kojeg se Moskva povukla u subotu.

Iz NATO-a su poručili kako Rusija mora prestati koristiti hranu kao oružje jer će posljedica toga biti glad diljem svijeta.

'Rusija mora prestati koristiti hranu kao oružje jer će zavladati glad'

"Predsjednik Vladimir Putin mora prestati koristiti hranu kao oružje i završiti svoj ilegalni rat protiv Ukrajine. Pozivamo Rusiju da preispita svoju odluku i hitno obnovi sporazum te tako omogući da hrana stigne onima kojima je najpotrebnija", kazala je glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu, a prenio je Reuters.

Naglasila je da je postizanje dogovora o izvozu ukrajinskog žita tokom ljeta dovelo do pada cijena hrane diljem svijeta.

Nakon sklapanja sporazuma, Ukrajina izvezla 9 miliona tona žita

Rusija se u subotu povukla iz sporazuma o izvozu ukrajinskog žita kojeg su Moskva i Kijev, uz pomoć Turske (inače, članice NATO-a) i Ujedinjenih naroda (UN), postigli u julu.

Sporazum je Ukrajini omogućio izvoz velikih količina žita, što je i jedan od glavnih ukrajinskih izvoznih proizvoda. Sprovođenje sporazuma nadzirali su predstavnici Ukrajine, Rusije, Turske i UN-a.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara pa do sklapanja sporazuma o žitu u julu, Ukrajina je mogla izvesti samo male količine žita.

Naime, ruska Crnomorska flota blokirala je pristup ukrajinskim lukama pa je izvoz u ograničenim količinama bio moguć samo drumskim i željezničkim putem prema zapadu, kao i preko malih i slabo opremljenih luka na Dunavu.  No, od početka avgusta, nakon što je sporazum zaživio, Ukrajina je izvezla, prema objavljenim podacima, više od devet miliona tona žita.

Rusija iskoristila napad dronovima na Sevastopolj kao povod za napuštanje sporazuma 

Rusija je i ranije bila nezadovoljna sprovođenjem sporazuma te je prijetila da neće produžiti njegovu primjenu koja je trebala isteći 19. novembra. No, ako nijedna strana ne bi imala primjedbi, sporazum se trebao automatski produžiti. Svijet je računao upravo na to. 

Međutim, u Moskvi su subotnje napade dronovima na Sevastopolj na Krimu, gdje je sjedište ruske Crnomorske flote, iskoristili kao povod za povlačenje iz sporazuma. Za napad dronovima optužili su Ukrajince i Britance, za koje su ustvrdili da im pomažu.

Nestašice hrane i visoka inflacija

Ukrajina spada među velike izvoznike žita. Kako je na početku rata bio onemogućen veći izvoz ukrajinskog žita, cijene hrane na svjetskom tržištu dodatno su porasle, što je dolilo ulje na ionako veliku inflaciju.

Osim toga, u zemljama u razvoju došlo je do nestašice žita. Takvo je stanje prijetilo prerastanjem u ozbiljne društvene sukobe i političku nestabilnost.

Opasnost od socijalnih i političkih nemira u zemljama u razvoju 

To se posebno odnosi na zemlje poput Libanona, u kojima je teško postignut mir između brojnih, međusobno suprotstavljenih, vjerskih zajednica. Vlada u Beirutu spas je tada našla u povećanom uvozu žita iz Indije.

Druge zemlje, poput Južne Afrike i Brazila, odlučile su, pak, povećati proizvodnju žitarica.

Na opasnost od gladi, ali i socijalnih i političkih nemira, ranijih su mjeseci upozoravali i u međunarodnim institucijama, poput UN-a i Svjetske banke. Slična su upozorenja davali i nezavisni analitičari.

Ne čudi, stoga, što i sada raste pritisak na Moskvu da se drži potpisanog sporazuma i nastavi s njegovom provedbom. Rusiju su na to još u subotu pozvali i UN i EU.