Drugi krug izbora u Iranu: Tijesna utrka između umjerenog Pezeshkiana i tvrdolinijaša Jalilija

U Iranu su jutros otvorena birališta za drugi krug predsjedničkih izbora na kojima će se, kako navodi Reuters, pokazati kolika je među građanima podrška za klerikalne vladare zemlje u vrijeme regionalnih tenzija i sukoba sa Zapadom oko nuklearnog programa Teherana.

Državna televizija saopštila je da su biračka mjesta otvorena u 8 ujutro po lokalnom vremenu i da će glasanje trajati do 18 sati. Međutim, kako navodi Reuters, ovo se obično produži do ponoći. Konačan rezultat bit će objavljen u subotu, iako bi preliminarne brojke mogle biti poznate ranije ranije.

Drugi krug je uslijedio nakon glasanja održanog 28. Juna, kada je zabilježena historijski najmanja izlaznost birača. Više od 60% birača nije glasalo u prvom krugu vanrednih izbora za nasljednika Ebrahima Raisija, koji je preminuo u padu helikoptera u maju.

Tijesna je utrka između umjerenog kandidata Masouda Pezeshkiana i tvrdolinijaškog bivšeg nuklearnog pregovarača Saeeda Jalilija.

Iako će rezultat izbora imati malo utjecaja na politiku Irana, predsjednik će biti usko uključen u odabir nasljednika ajatolaha Alija Khameneija, 85-godišnjeg iranskog vrhovnog vođe koji ima glavnu riječ u zemlji.

Khamenei je rekao za državne medije da je interes ljudi veći za drugi krug izbora.

On je u srijedu priznao da je zabilježen “manji odziv od očekivanog” u ranijem krugu, ali je rekao da je “pogrešno pretpostaviti da su oni koji su bili suzdržani u prvom krugu protiv islamske vladavine”.

Kako navodi Reuters, izlaznost birača je pala u posljednje četiri godine, što kritičari kažu da pokazuje da je podrška sistemu erodirala usred sve većeg nezadovoljstva javnosti zbog ekonomskih poteškoća i ograničavanja političkih i društvenih sloboda.

Samo 48% birača učestvovalo je na izborima 2021. koji su doveli Raisija na vlast, a izlaznost je bila 41% na parlamentarnim izborima u martu.

Izbori se poklapaju sa eskalacijom regionalnih tenzija zbog rata između Izraela i iranskih saveznika Hamasa u Gazi i Hezbollaha u Libanu, kao i pojačanog pritiska Zapada na Iran zbog njegovog nuklearnog programa.

Ne očekuje se da će sljedeći predsjednik proizvesti bilo kakvu veliku promjenu u politici iranskog nuklearnog programa ili promjenu u podršci militantnim grupama širom Bliskog istoka, ali on svakodnevno vodi vladu i može utjecati na ton iranske vanjske i unutrašnje politike, piše Reuters.