Bivi guverner Centralne banke Izraela upozorava: Pravosudna reforma mogla bi naštetiti zemlji

Bivši guverner Centralne banke Izraela Jacob Frenkel jučer je na protestu u Tel Avivu upozorio kako bi pravosudna reforma koju provodi vlada Benjamina Netanyahua mogla naštetiti ekonomiji te zemlje.

On je u govoru na skupu na koji je stiglo više od 160.000 ljudi upozorio kako reforma izraelske vlade može donijeti ozbiljnu ekonomsku štetu, piše dpa.

Riječ je o 30. takvom protestu u ovom gradu. Građani su izašli i na ulice Jeruzalema, Haife i drugih gradova.

Vlada Benjamina Netanyahua, sačinjena i od krajnje desnice, ove sedmice je odobrila prvi zakon koji slabi nezavisnost izraelskog pravosuđa, a Frenkel je to nazvao "prelaskom Rubikona", prenosi ynet.

Strani investitori zabrinuti su oko dramatičnih promjena unutar Izraela u manje od pola godine, nastavio je bivši guverner.

"Nikad nismo doživjeli tako veliko uništenje vrijednosti u tako kratkom razdoblju. I to ne od neprijatelja izvana, nego putem vladinih politika",  rekao je.

Frenkel je dodao kako je Netanyahuova vlada prekršila svoje obećanje da će provesti reformu samo na temelju šireg konsenzusa izraelskog društva.

Izraelska vlada u ponedjeljak je usvojila zakon kojim se ograničavaju ovlasti Vrhovnog suda. Novom mjerom je poništeno pravo Vrhovnog suda da poništava vladine odluke koje smatra "nerazumnim", što kritičari zakona smatraju korakom prema autokratiji.

Sukob oko Netanyahuovih planova za reformu pravosuđa dovodi do novih nivoa građanskog neposluha u Izraelu i potencijalnih sigurnosnih rizika.

Tokom svoje dugogodišnje službe, Zur Allon, 46, rezervni potpukovnik u izraelskim artiljerijskim specijalnim snagama, nikada nije zamišljao dan kada će se odbiti javiti na dužnost, piše The Guardian.

- Pola moje čete je dignuto u zrak u Libanu. Dao sam puno godina svog života braneći ovu zemlju - rekao je Allon, jedan od vođa Braće i sestara po oružju, grupe za pritisak od više od 60.000 rezervista izraelskih odbrambenih snaga (IDF), osnovane ranije ove godine u znak protesta protiv Vladin prijedlog reforme pravosuđa.

Kazao je kako je zato i ljut.

"Vlada krši vrlo jednostavan ugovor koji imamo, kako bi zaštitila jevrejski i demokratski Izrael",  rekao je.

Arapski državljani Izraela nisu vojni obveznici i postoji dugogodišnja pravna bitka oko toga treba li ta zajednica biti izuzeta od novačenja, ali vojna služba je još uvijek ključni dio nacionalnog etosa. Možda ne čudi što se obje strane u raspravi o prijedlozima za pravosudni sistem tako često pozivaju na vojne metafore.

Relativno mala izraelska stalna vojska uveliko se oslanja na 465.000 rezervista, čak i u mirnodopskim uvjetima, oni mogu biti pozvani čak 60 dana godišnje. Grupe iz kritično važnih jedinica, poput pilota, prijetile su u prošlosti da neće služiti zbog pitanja kao što su povlačenje iz Pojasa Gaze i drugi libanski rat. Ali zemlja nikada prije nije vidjela građanski neposluh na ovom nivou.

U vojsci postoji posebna zabrinutost da bi prijedlozi za pravosuđe mogli oficire izložiti međunarodnom kaznenom progonu. Izrael nije član međunarodnog kaznenog suda, tvrdeći da njegov vlastiti pravni sistem adekvatno istražuje optužbe o nedjelu od oružanih snaga, iako su Palestinci i grupe za ljudska prava dugo govorili da vrlo mali broj optužnica u izraelskim istragama sugerira da trenutna praksa nije stane u svrhu.