Američki Kongres planira usvajanje zakona koji se odnosi na zapadni Balkan

U njemu, kako navode Nezavisne, prvi put nakon mnogo vremena, nema nijedne negativne konotacije u odnosu na srpski narod, a nema čak nijedne reference na Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH, koji je u Kongresu redovno bio dežurni krivac za sve negativne pojave u BiH i regionu.

Naprotiv, prijedlog, koji ima podršku senatora iz obje stranke u Kongresu, što je najvažniji preduslov da u konačnici bude usvojena, govori o ekonomskim investicijama, suzbijanju ruskog i kineskog uticaja, podršci "Otvorenom Balkanu" i drugim zapadnim regionalnim investicijama, a čak i kad je režim sankcija u pitanju, ostavlja mogućnost njihovih ukidanja i ublažavanja ako osobe pod sankcijama pruže garancije da će promijeniti svoje ponašanje.

U prijedlogu se, takođe, spominje potreba jačanja saradnje sa zemljama u regionu koje ne žele u NATO, i to kroz Jadransku povelju. Jedna od važnijih tema je i sudbina vojne misije EU EUFOR Althea.

U ovom prijedlogu zakona se ističe da je mandat EUFOR-a pitanje nacionalne bezbjednosti SAD, te traže da SAD iskoriste svoj glas u NATO-u da se preduprijedi eventualno ulaganje veta od strane Ruske Federacije na nastavak misije EUFOR Althea u novembru, što je konzistentno izjavi Kuperove našem listu.

"Ohrabrujemo NATO i EU da preispitaju mandat misije i uloge u BiH kako bi osigurali da igraju proaktivnu ulogu u stvaranju sigurnog okruženja, posebno kada je riječ o pitanjima odbrane", naglašeno je.

Poseban akcent u cijelom regionu stavlja se na borbu protiv korupcije, što je tema o kojoj je Kongresu prilikom posljednjeg saslušanja govorio Gabrijel Eskobar, zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD, u kojem je istakao da bi borba protiv korupcije trebalo da bude prioritet SAD, te da u tome treba da sarađuju s EU i Ujedinjenim Kraljevstvom.

"Državni sekretar će kroz postojeće i nove programe razviti inicijative koje će povećati tehničku pomoć za razvoj nacionalnih antikorupcijskih strategija za svaku od zemalja zapadnog Balkana, ili za podršku nacionalnih strategija koje su već usvojene. U obzir treba uzeti i lokalne specifičnosti u svakoj od zemalja, a uslov je sklapanje sporazuma s vladom zemlje domaćina", istaknuto je u ovom prijedlogu.

Posebna pažnja posvećena je USAID-u, a od administratorke Samante Pauer, koja je prilikom posljednje posjete BiH na brifing s novinarima pozvala i "Nezavisne novine", traži se da u roku od 90 dana, zajedno sa državnim sekretarom i u koordinaciji s drugim ministarstvima i agencijama, predloži strategiju za jačanje ekonomskog razvoja i otpornosti demokratije u regionu.

U Kancelariji senatorke Dženin Šehin, jedne od autorki ovog prijedloga, ističu da je region Balkana od kritične važnosti za evropsku bezbjednost te da SAD moraju da prodube postojeće angažmane s partnerima u tom regionu.

"Ovaj zakon, koji ima podršku obje strane u Kongresu, će demonstrirati našu podršku naporima da se ojača demokratija", naglasili su oni, a posebno ističu da vjeruju da će ona pomoći izbacivanju ruskog uticaja iz regiona.

Oni navode da će ovaj zakon kada bude usvojen imati četiri glavna područja djelovanja, koja se, kako naglašavaju, odnose na stvaranje regionalnih ekonomsko-trgovinskih inicijativa, borbu protiv korupcije, lakšu primjenu sankcija u slučaju potrebe te promociju angažmana mirovnih trupa, nevladine organizacije koja blisko sarađuje s Vladom SAD, a koja pomaže razvojne programe i saradnju sa zemljama zapadnog Balkana.