Cvijanović na vanrednoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a: Rezolucija se koristi kao destabilizirajući faktor

U Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, na vanrednoj sjednici, raspravljalo se o situaciji u BiH. Ambasador BiH pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija pokazao je nepoštovanje prema Ustavu time što je bez ovlašćenja i konsenzusa sva tri konstitutivna naroda inicirao rezoluciju o Srebrenici, poručuje srpski član Predsedništva Željka Cvijanović. 

Ističe da se rezolucija koristi kao destabilizujući faktor, a da kršenje vladavine prava i potezi Kristijana Šmita vode iz jedne u drugu krizu. S druge strane, upravo su Lagumdžija i Šmit optužili vlasti u Srpskoj da su prijetnja po mir u BiH i da napadaju Dejtonski sporazum.

Neke članice UN-a smatraju da je rezolucija o Srebrenici benigna i da predstavlja čin ljudskog saosjećanja. Međutim, jasno je da je namjera koja stoji iza nje sve samo ne benigna, poručila je srpski član predsjedništva Željka Cvijanović. 

Ona je podsjetila na izjave profesora Frensis Bojla, pravnog savjetnik bošnjačkih političkih lidera koji je izjavio da nakon donošenja pomenute rezolucije, sve tzv. „probosanske snage“ moraju da se ujedine i to iskoristite za ukidanje Republike Srpske.

"Ova opasna izjava, nažalost, odražava preovlađujuću namjeru mnogih bošnjačkih političkih lidera i jasno pokazuje da je predložena rezolucija destabilizujuća za mir i stabilnost u BiH.Ni ne čudi da ova vrsta stranog uplitanja podriva pregovore i kompromis unutar BiH, jer uvijek favorizuje jednu stranu - bošnjačku", kazala je Cvijanović.

Svojih pet minuta, na poziv Amerike, dobio je i Kristijan Šmit. On je poručio da prijetnje po BiH postoje jer predstavnici Republike Srpske kontinuirano govore o otcjepljenju i da je Srpska integralni dio BiH.

"Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, je nedavno izjavio da Bošnjaci mogu imati 25 posto teritorije. Neki su to shvatili kao prostor za etničke incidente. Kao visoki predstavnik smatram da BiH može doći u stanje politički nestabilnosti, ali to se može spriječiti vraćanje na Dejtonski sporazum, pogotovo kad Evropska unija nudi put integracija", rekao je Šmit.

Upravo Šmitovo djelovanje u BiH, Rusi su okarakterisali kao ponašanje "apsolutnog vladara" i dodali da ga Zapad samo podstiče na takvo nešto.

"Rusija je kategorički protiv rezolucije o Srebrenici jer se njenim promovisanjem krši Dejtonski sporazum. Ovdje svaka strana ima svoj dug prema drugom i Srebrenica nije jedini mračna stranica tog rata. Taj nacrt je jednostran i politički motivisan. Stanje u BiH se naglo pogoršava i Savjet bezbjednosti mora da odreaguje i pomogne u spriječavanju sukoba", kazao je Vasilj Nebenzja.

Amerikanci su, s druge strane, poručili da je poricanje genocida u Srebrenici nešto što izazova zabrinutos te da Srebrenica nije bila greška.

"Političari koji insistiraju na podjelama štite svoje interese. RS i Dodik su primjer, oni ubrzavaju korake da potkopaju instutucije i poziva na disoluciju države. Njegova opasna postupanja i secesionistička retorika prijete miru i stabilnosti regiona", rekao je Robert Vud.

Stalni ambasador BiH pri misiji UN-a Zlatko Lagumdžija optužio je vlasti u Republici Srpskoj da koriste metode ratnih zločinaca za rušenje institucija BiH i da su oni prijetnja za mir.

"Rezolucija nije prijetnja za srpski narod, nego za pojedince imenom i prezimenom. Poricanje je posljednja faza genocida, to je diskriminacija mrtvih i forma koja omogućuje ponavljanje zločina“, kazao je Lgumdžija.

Srbija štiti Dejtonski mirovni sporazum i garant je mira i stabilnosti na Blakanu, bile su riječi Ambasadora Srbije. On je pozvao da se izradi nova rezolucija koja će imati konsenzus sva tri naroda u BiH i koja će imati isti stav prema svim žrtvama rata u nekadašnjoj Jugoslaviji.

"Povucite rezoluciju i da imamo isti stav prema svim žrtvama", rekao je Marko Đurić.

Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici, pred Generalnom skupštinom UN-a,Predsjednik Srbije očekuje u sedmici između 13. i 17. maja.