Satler: Povucite izmjene Krivičnog zakonika iz procedure

Johan Satler, šef Delegacije EU u BiH, uputio je pismo najužem rukovodstvu Narodne skupštine Republike Srpske dan uoči sjednice na kojoj će se naći Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika da takav dokument povuku.

Satler je u pismu, koje je u posjedu Nezavisnih novina, iskazao duboku zabrinutost Evropske unije zbog kriminalizacije klevete i uvrede. Pismo koje je stiglo i na adresu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, Radovana Viškovića, premijera Republike Srpske, kao i Miloša Bukejlovića, ministra pravde te poslaničke klubove, prenosimo u cijelosti.

"Uvaženo rukovodstvo Narodne skupštine Republike Srpske,

Obraćam vam se kako bih izrazio snažnu zabrinutost Evropske unije u vezi sa nacrtom izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske kojim se uvodi nova glava s krivičnim djelima protiv časti i ugleda, a koje ćete razmatrati počevši od sutra.

Ovakve eventualne izmjene i dopune Krivičnog zakonika imale bi dugoročne i štetne posljedice, od ograničavanja pristupa informacijama do stvaranja klime straha i represije, te, nažalost, predstavlja veliki korak unazad u zaštiti osnovnih sloboda, a time i korak unazad na evropskom putu. Zabrinutost Evropske unije već je jasno iznesena kako nadležnim organima Republike Srpske, tako i javnosti, ali kratki podsjetnik nije naodmet.

Sloboda izražavanja i medija i zaštita novinara su okosnica modernih demokratija te suštinske vrijednosti za zemlje koje teže pridruživanju Evropskoj uniji.

Pravo na slobodu izražavanja sadržano je u članu 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima i ogleda se u 14 ključnih prioriteta za Bosnu i Hercegovinu, kako je navedeno u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u Evropskoі uniji.

Kada je Bosni i Hercegovini dodijeljen kandidatski status, odluka je donesena s jasnim i izraženim očekivanjem da će se raditi na cijelom nizu reformskih oblasti. Jedna od njih je i jačanje slobode izražavanja i slobode medija.

Kleveta je dekriminalizirana 2002. godine u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ipak, pritisak na medije je i dalje ostao. Na mojim nedavnim sastancima sa vlastima Republike Srpske u Banjaluci početkom marta, izrazio sam zabrinutost zbog nesavjesnog ponašanja političara javnih zvaničnika u BiH, kojima se tužbe u parničnom postupku koriste za zastrašivane novinara i nihovo prisiljavanje na autocenzuru. Kriminalizacija klevete samo bi pogoršala već ionako lošu situaciju".