Platili 7,5 miliona za dokument koji se “izgubio” u ladicama?!

Politička podobnost je ključni kriterij raspodjele najvećeg dijela budžetskog novca građana kroz transfere u Federaciji BiH.

Pri tome se od strane politike izlazi u susret i neodgovornim da neutrošeni novac ne vraćaju, dok tužilaštva to samo posmatraju.

Strateški dokumenti koji su usvojeni se uopšte ne koriste kao platforma za planiranje aktivnosti i njihovo sistemsko finansiranje kako bi se mogli pratiti i mjeriti efekti.

Tako su, na primjer, građani Federacije BiH platili 7,5 miliona maraka izradu Prostornog plana FBiH koji se "izgubio" u ladicama Parlamenta FBiH.

To je utvrdila i revizija, a pri tome nam je strateški dokument reforme javne uprave za period 2018-2022. istekao, a nismo imali niti jednog uposlenika zaduženog za njegovu realizaciju.

Nevjerovatno i istinito! Zavod za javnu upravu ima samo dva uposlenika i direktora

Nevjerovatno, ali istinito Zavod za javnu upravu koji bi trebao da unapređuje i educira kompletnu državnu upravu u FBiH ima dva uposlena i direktora.

"Dobro je kamen na kamenu ostao u ovoj zemlji koliko je politika devastirala institucije i dovela ih na najniži nivo u transparentnosti raspolaganja javnim sredstvima", kaže za UNU Amer Žuljević, predsjedavajući Komisije za reviziju oba doma Parlamenta Federacije BiH.

Država krade sama od sebe

Ističe da su saslušani predstavnici federalnih institucija vezano za nalaze u okviru revizorskih izvještaja.

“Nažalost, potvrdila se apsurdna situacija da država krade sama sebe na obračunu poreza. Žalosno je, a i loša poruka da po istom osnovu porezna uprava koja je sastavni dio ministarstva finansija kažnjava privatnike, a to isto ministarstvo finansija ministarstvima izdaje suprotne instrukcije", ističe naš sagovornik.

Nema jasnih i mjerljivih kriterija, te analize efekata

Dodatno, dodaje on, svjedočili su primjedbama o utrošku desetina miliona maraka novca građana kroz razne transfere, gdje revizija konstatovala da nema jasnih i mjerljivih kriterija, te analize efekata.

"Pojedini subjekti su toliko bahati da ne vraćaju sredstva, iako ih nisu ni pravdali ni utrošili. Svojim izvještajima Ured za reviziju usmjerava pažnju čuvara javnog novca – nosilaca javnih funkcija, na pravilno i zakonito upravljanje javnim sredstvima. Radi se o instituciji koja svojim radom štiti javna sredstva građanki i građana Federacije BiH”, ističe Žuljević.

Komisijama se obračunavaju mali porezi

Žuljević je primijetio da primjedba o neadekvatnom obračunu poreza stoji u izvještajima za sve institucije pozvane na saslušanja.

“Praktičko, koliko ja vidim, državne institucije ne vrše adekvatan i zakonit obračun poreza za isplaćene naknade članovima komisija. O čemu se ovdje konkretno radi? Šta je problem? Zašto se ovo generalno (dešava)?”, postavljavlja pitanje Žuljević.

Dodaje da ovo nije prva godina da se ova primjedba pojavljuje, nego da se ona već godinama ponavlja u izvještajima.

“Radi se o tome da se komisijama (prema stavu Ministarstva) obračunavaju mali porezi i doprinosi, od 4, 6 i 10%, a ustvari bi trebali da budu porezi kao kod obračuna plaća (neuporedivo veći, dakle)”, objasnila je Kimeta Bihorac, rukovodilac sektora za finansijske revizije u Uredu za reviziju institucija u FBiH.

Poreska uprava primjenjuje različite standarde

Pri čemu, da bi stvar bila zanimljivija,  ističe Žuljević, Poreska uprava, koja je pod ingerencijom Federalnog ministarstva finansija, zapravo primjenjuje pristup koji je identičan stavu Ureda za reviziju. I nekim(!) korisnicima izdaje prekršajne naloge na tom osnovu.

“A to ‘nekim’ se odnosi prije svega na privatni sektor”, objašnjava Žuljević.

On je konstatovao da se ovakav “dvojni standard” i različit pristup Ministarstva finansija mora okončati, da to nije dobro i stvara određenu nesigurnost.

“Nije dobro da stoji dokumentovano u toj formi da država krade samu sebe, u obračunima… Privatnik ne može pobjeći od toga… To šalje lošu poruku, generalno, za fiskalnu disciplinu. I onima koji plaćaju pune poreze, kad je u pitanju obračun plate”, zaključio je Žuljević.