Pitali smo: Puca li koalicija na državnom nivou?

Blokadom ćeš me blokadom ću te, čini se da u Bosni i Hercegovini posljednjih decenija sve tako funkcioniše, prijetnje, ucjene, nesporazumi...

I nova koalicija na nivou Bosne i Hercegovine već je na prvom ispitu - istočna plinska interkonekcija. Političari iz Republike Srpske kažu da im je važna, u Federaciji još šute, kažu dogovorili smo se, razgovaraćemo...međutimn čini se da je povjerenje među partnerima slabo.

Čini se da će prva blokada i nesporazum biti tu ne bude li postignut dogovor o zaključivanju međunarodnog sporazuma sa Srbijom o izgradnji gasne istočne interkonekcije.

Ovo je juče najavio Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

On je rekao da smatra da ne treba odlučivati o bilo kojem pitanju dok ne otvorimo prostor za potpisivanje sporazuma koji će omogućiti izgradnju plinske istočne interkonekcije.

Zaprijetio je i da će, ukoliko izostane davanje saglasnosti na izgradnju gasne istočne interkonekcije, kao jednog od strateških projekata u Republici Srpskoj, to negativno uticati na realizaciju drugih projekata u Federaciji BiH.

Međutim, Milorad dodik, lidewr SNSD-a kaže drugačije. Najavio je da će se na neki način pauzirati insistiranje na stavljanju na dnevni red Vijeća ministara Istočne gasne interkonekcije do formiranja nove Vlade FBIH kako bi se dalo vremena pokušaju da se dođe do racionalnog zaključka, ali da nema odustajanja od projekta.

"Ja ću reći samo da se primjećujem da neki naši partneri u Sarajevu potpuno izokreću priču. Niko iz RS-a nije spreman da blokira bilo šta. Mi smo rekli dobro, ako to ne može, zašto bismo mi dali podršku nekim drugim projektima ako vi nama 12 godina zaustavljate jedan koji je važan", rekao je Dodik.

Ekonomski stručnjaci i stručnjaci za energetiku u razgovoru za portal UNA kažu da je potrebno prvo izraditi studiju isplativosti, provjeriti kakvu će korist imati građani i firme, pa onda odlučivati o  gradnji, te da već postoji plinovod kojim se isporučuje ruski gas u BiH.

Sve je isto samo njega nema

Neki političari, pak, smatraju da ne treba donositi odluke brzopleto i da treba sve raditi uz dogovor, dok drugi ove prijetnje blokadom vide kao nastavak svega onoga što se dešavalo prethodnih godina.

“Sve je isto samo njega nema (Bakira Izetbegovića)”, kaže za portal UNA Branislav Borenović, poslanik u Predstavničkom domu BiH.

On ističe da je Sporazum o koaliciji potpisan kako bi  se raspodijelile pozicije u ministarstvima, javnim preduzećima i agencijam.

“Oni su samo podijelili plijen, a nema ništa od programa, projekata i to je sve samo ne programska koalicija koja je u interesu svih ljudi u ovoj zemlji”, kaže Borenović.

Nismo spremni na ucjene

Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH odgovorio je juče kolegi u Vijeću ministara BiH kazavši da, kad čuje prijetnje ili povišen ton, on se zatvori kao kornjača i da nije neko s kim se može tako razgovarati.

“Dogovor o svakoj od tema je nužda u BiH. Od starta smo govorili kako dajemo podršku svakom projektu koji BiH u smislu BDP-a ili bilo kakvog povećanja neke dodatne vrijednosti ili investicije ili bolje plate, podržaćemo svaku od njih. Spremni smo putovati u Beograd, Zagreb, Prištinu, Podgoricu, gdje god treba da bismo to dogovorili. Interkonekcije su zajednička tema, one su tema u paketu i o njima ćemo zajednički razgovarati i s Hrvatskom i sa Srbijom”, kaže Konaković..

Ističe da nisu spremni na ucjene.

“Možda se partneri još nisu navikli na to, ja preporučujem da se naviknu i da o tome ozbiljno porazgovaramo. Nikakvih problema s tim nemamo. Riječ će dati struka, ali prije toga će politike uskladiti ova važna pitanja. Živim za dan kada će BiH biti raskrsnica što više interkonekcija kako ne bismo bili ovisni o bilo kome. Nemam ništa protiv investicija i spremni smo na razgovore, a to sad blokiraćemo, ucijenićemo, mi tako ne funkcionišemo.

Kad smo pravili ovaj politički dogovor, govorili smo o svim interkonekcijama i dobio sam uvjeravanja sa svih strana da nikome nije problem, niti predstavnicima Republike Srpske južna, niti predstavnciima iz Hercegovine istočna. Dakle, dogovor načelni je bio da ćemo što prije u paketu rješavati sva pitanja infrastrukture a pogotovo energeteske u BiH”,  rekao je Konaković.

Kamen spoticanja ili korak naprijed

Draško Aćimović, ekonomski stručnjak za portal UNA isitče da je simptomatično da je potpisan ugovor o saradnji HDZ-a, SNSD-a i stranaka “trojke” ga čudi da postavljaju ovakva pitanja.

“Nisam vidio studiju izvodljivosti i teško mi je komentarisati koliko je važan i dobar ovaj projekat, a sve investicije koje se usaglase su dobro došle, tako da, ako imaju pozitivnu studiju i ako ima smisao, svakako je dobrodošla.  A da li će ova investicija biti kamen spoticanja ili će biti korak naprijed to ostaje da se vidi”, kaže Aćimović.

Bitna studija izvodljivosti

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar i poslovni savjetnik za portal UNA  ističe da koncept koji zahtjeva EU da zemlje ne budu isključivo ovisne o snabdijevanju energentima iz Ruske Federacije.

Dodaje da izgradnja gasovoda treba da bude vezana za potrošače.

“Mi imamo konekciju sa Sarajevom jer se grije na plin. Ali mora da postoji studija izvodljivosti koja će reći gdje treba da bude. Mi donosimo političke odluke bez valjane pripreme, to je kod nas politička odluka koja ima u pozadini interese kompanija, a s druge strane smo u situaciji da ne znamo ko će biti potrošači, konzumenti.Treba nam i  južna i istočna interkonekcija, ali je osnovno pitanje ekonomska isplativost i ko su nam korisnici. Vi možete izgraditi hotel i skijalište gdje nikad nećete imati snijega, a onda ste džabe gradili”, kaže Pavlović, te dodaje  da BiH ima već gas iz Rusije, a ovim bi se to samo dupliralo.

Ruski plin već imamo

Almir Bećarević, stručnjak za energetiku za portal UNA  tvrdi da projekat istočne gasne interkonekcije nije projekat diverzifikacije izvora snabdijevanja, a nije ni projekat sigurnosti snabdijevanja.

“Moramo znati da samo 40 kilometara od budućeg projekta nalazi se isto tako interkonekcija kojom su spojeni sistemi BiH i Srbije, tako da bi to bila dva ulaza iz istog prava na razdaljini od nekih 40 kilometara, što znači da on ne zadovoljava ni minimum standarda kada se tiče sigurnosti snabdijevanja. To je prvi postulat i iz tog razloga on ne bi, i nije proglašen od interesa  u Evropi, niti u Energetskoj zajednici, jer nema taj osnovni kriterij”, ističe Bećarević.

On kaže da je kod ovog projekta problematično i to da se dobiva opet samo ruski gas, jer taj bi gasovod bio oslonjen na ruski tok, a BiH već ima taj gas.

“Niko nema ništa protiv energenata, međutim, ovdje se radi da vi dobivate opet samo ruski glas i postavlja se pitanje što to radite kad imate već pravac snabdijevanja ruskim gasom koji realno,sa sadašnjom potrošnjom, koliko se troši u BiH, je gotovo prazan, više prazan nego što je pun. Postavlja se logično pitanje radi čijih interesa se to onda radi”, objašnjava Bećarević, te postavlja pitanje zašto se ne ide na sjevernu interkonekciju, ako neko želi gas do Banjaluke koja je puno bliža.