Ko i kako tumači Dejtonski mirovni sporazum?

Paris, 14. decembar 1995. godine. Ovim potpisima, zautavljen je rat u BIH. Danas, skoro 28 godina nakon potpisivanja političari se, bar deklarativno, zalažu za evropski put, jer suštinski, malo šta da je ispoštovano od 14 koraka ka ovom putu.

Jedno je svepristuno, kontinuriane političke krize.

Ko pali a ko gasi vatru? Vječito je pitanje, jednako onom, šta je starije koka ili jaje? Potreba je jasna - to je dijalog a kojeg, često i nema.

Suština funkcionisanja Bosne i Hecergovine je izvorni Dejtnonski mirovni sporazum, kažu političari. A politička elita ovaj pojam koristi po potrebi, kako kome odgovara, kažu politikolozi.

"Od trenutka donošenja Dejtnoskog mirovnog sporazuma da je bilo najblaže, slobodnog tumačenja tog istog Dejtonskog mirovnog sporazuma, ne samo od strane domaćih predstavnika nego i od strane međuanrodne zajednice", smatra politikolog Mladen Bubonjić.

Upravo su različita tumačenja Dejtonskog sporazuma postala kamen spoticanja normalnog funkcionisanja BIH ali i kočnica ka evropskom putu.

"Vidimo prilikom donošenja zakona da nerijetko idu na štetu jednih a na korist drugih. Ni sami oni ne znaju u kojoj mjeri i na koji način bi se adekvatno percipirao iako je, to egzaktno napisan jedan ugovor, koji je poslije prerastao u jedan akt na osnovu kojeg bi se svi trebali rukovoditi, ali vidimo da to nije u potpunosti ta situacija", ističe Bubonjić.

Ovaj Sporazum čini 12 aneksa a između ostalog, i Aneks 4 Ustava Bosne i Hercegovine i upravo se oko ustavnih pitanja, politčari najviše i spore, pa BIH trenutno prolazi još jednu kirzu u nizu.

I dok političari imaju svoja tumačenja, pitali smo politikologe, kako ga oni vide danas?  

"To nije idealan Sporazum ali za naše prlike i za naše uslove je najbolji mogući. Ne možemo ništa bolje od toga očekivati, jer ako bi njega gurnuli u stranu, evo poništićemo Dejtonski sporazum, sješćemo tri naroda da se dogovore. Taj novi sporazum koji bi napravili da zadovolji minimum interesa sva tri naroda, 99 odsto bi bio preslikani Dejtonski mirovni sporazum", mišljenje je politikologa Velizara Antića.
 
Dejtonksi sporazum napravljen je za konsocijativnu demokratiju kakva i jesmo, ocjenjuje Antić a to znači…

"Da se odluke donose konsenzusom i dogovorom. Međutim, mi nismo na tom nivou političke kulture da sjednu i da onu drugu stranu zaista razumiju, koji je njihov problem, šta oni hoće i da nađu neko kompromisno rješenje. Kod nas se političari ponašaju na taj način ili će biti po mom ili neće nikako biti. I onda udaramo u zid a Dejtonski sporazum  ima te mehanizme da jedni druge koče", pojašnjava Antić.

A šta kaže VOX POPULI, da li je po njima ovaj Sporazum dobar ili loš?

"Dobar. Zašto? Zato što je doveo do mira".

"Trebalo bi ga primijeniti onako kako piše".

Bosna i Hercegovina nema originalni primjerak Dejtonskog mirovnog sporazuma, a čiji je nestanak prijavljen još 2008.godine. Da apsurd bude veći, do danas, orginalni primjerak nije pronađen.