Ademović: Dejton se nikada nije ni mijenjao

Politička kriza u Bosni i Hercegovini kulminirala je. Ovaj put je problem raspolaganje državnom imovinom. Vlast u Republici Srpskoj traži da se Dejtonski mirovni sporazum vrati "na početne postavke", a stručnjaci za ustavno pravo da se on nije nikad ni mijenjao.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske rekao je da je imovina "crvena linija" preko koje se više ne može ići.

Najavio je i postavljanje policije na međuentitetske linije, a sutra bi sa sjednice NS RS trebao biti upućen i poziv sudiji Ustavnog suda BiH iz reda srpskog naroda da napusti poziciju.

Nedim Ademović, ekspert za ustavno pravo za portal UNA kaže da se Dejtonski mirovni sporazum, osim Ustava BiH, kao njegov Anex 4, nikada nije mijenjao. 

"Prema tome, ako je u pitanju vraćanje na početne postavke Ustava BiH, teoretski je sve moguće, naravno uz poštivanje svih predviđenih procedura. Unilateralno odlučivanje, protivno ustavnim procedurama, apsolutno je neustavno. No, praktično, vraćanje na početne postavke Ustava BiH, nema nužan politički konsenzus", kazao je Ademović.

Ne postoje "entitetske granice"

Što se tiče postavljanja policije na međuentitetske linije Ademović kaže da ne postoje „entitetske granice“, to su „međuentitetske linije razgraničenja“. 

"Ni 14.12.1995. godine, kada je Ustav BiH stupio na snagu, ni danas, ne postoji mogućnosti da se vrši „kontrola“ prolaza roba, ljudi, usluga i kapitala na međuentitetskim linijama razgraničenja. To je protivno Ustavu BiH", pojasnio je Ademović za portal UNA.

O imovini je sve rečeno odlukama Ustavnog suda BiH

Govoreći o imovini kao "crvenoj liniji" i eventualnom uplitanju Christiana Schmidta, Ademović ističe da je sve rečeno u odlukama Ustavnog suda BiH. 

"Ustavni sud je usvojio barem sedam – osam bitnih odluka koje su pojasnile ovo pitanje. Rečeno je decidno tko treba da radi, što treba da radi, kako teba da radi. Prema tome, odluke Ustavnog suda BiH su povuke crvene linije, te ih ne može nitko drugi povlačiti. Naravno, Visoki predstavnik može sve, ima ovlasti, ali i obaveze. Naime, ako se bude smatralo da nedostatak jednog državnog zakona o državnoj imovini remeti implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma, Visoki predstavnik, štaviše, mora rješavati ovo pitanje. Takva mu je obaveza u BiH", poručuje Ademović.

Rad Ustavnog suda BiH neće doći u pitanje

Govoreći o zahtjevu da se sudac Ustavnog suda BiH iz reda srpskog naroda povuče sa pozicije iz ove institucije, Ademović za portal UNA smatra da je apsolutno neprihvatljivo da bilo ko iz  Republike Srpske vrši pritisak na sudiju Kneževića da se povuče iz Ustavnog suda BiH, a još manje da se zahtijeva njegova, ostavka ili slično. 

"Takvi potezi su neustavni. No, čak i ako se to desi, Ustavni sud neće ostati nefunkcionalan. Naime, u pravilu 39. Pravila Ustavnog suda BiH je propisano da u radu Ustavnog suda BiH, ali samo u plenarnom sazivu, mora prisustvovati, između ostalog,  najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske. Ako ne učestvuje, sjednica se odgađa, s tim da će se, u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga, naredna sjednica održati. Prema tome, neučestvovanje sudije iz RS, iz razloga što predsjednik Dodik to traži od njega, apsolutno nije opravdano. Samim tim, Ustavni sud BiH može biti funkcionalan i bez sudije iz RS. U najgorem slučaju, jedna sjednica će se odložiti", objašnjava Ademović.