U BiH tek polovina javnih organa dostavlja informacije u zakonom propisanom roku

U 2022. godini nije zabilježen dovoljan napredak u transparentnosti institucija Bosne i Hercegovine, pokazalo je istraživanje Transparency Internationala (TI) BiH, pa i dalje tek oko 50 posto javnih organa dostavlja informacije u onim rokovima koji su propisani zakonom, javlja Anadolu Agency (AA).

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama, TI BiH, uz finansijsku podršku Kraljevine Švedske, u srijedu je u Sarajevu organizovao konferenciju pod nazivom "Pristup javnim informacijama u BiH – između zakona i prakse".

Tokom konferencije prezentovana je jedinstvena online baza sudske prakse u predmetima vezanim za slobodu pristupa informacijama, kao i rezultati analize trenutne prakse u provedbi Zakona o slobodi pristupa informacijama na svim nivoima vlasti u BiH od strane javnih institucija.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica TI BIH, kazala je kako kroz svoje aktivnosti nastoje ukazati na značaj toga da informacije od javnog značaja zaista i budu javne i dostupne, da institucije i javni organi dostavljaju i objavljuju sve one informacije koje su važne građanima, počevši od toga na koji način se troše javna sredstva, na koji način postupaju institucije, na koji način se donose odluke...

“Nažalost i ove godine istraživanje Transparency Internationala pokazalo je da nema dovoljno napretka u transparentnosti institucija, da i dalje tek oko 50 posto javnih organa dostavlja informacije u onim rokovima koji su propisani zakonom“, navela je Korajlić.

Naglasila je također kako imaju problem s proaktivnom transparentnošću, odnosno sa time da institucije same ne objavljuju informacije koje bi trebale biti dostupne, te s tim da su mehanizmi zaštite prava građana na pristup informacijama nedovoljni.

“Kada govorimo o osiguranju primjene zakona od strane nadležnih institucija i sudskoj zaštiti, i mi smo vrlo često primorani pokretati sporove protiv institucija koje krše zakon, a ti postupci traju jako dugo. Zapravo, nemamo pravovremenu zaštitu prava kada govorimo o pristupu informacijama“, dodala je Korajlić.

U prvih šest mjeseci 2022. godine doneseno je ukupno 14 presuda nadležnih sudova po tužbama i pravnim lijekovima koje je organizacija ranije podnosila, a 12 presuda doneseno je u korist Transparency International BiH, dok je u dva slučaja zahtjev za vanrednim preispitivanjem sudske odluke odbijen.

Korajlić je navela i neke negativne trendove, posebno kada je riječ o izuzimanju određenih informacija, odnosno korištenja izgovora kako se neke važne informacije ne bi objavljivale.

“Prije svega, tu govorimo o ugovorima koji su od velikog značaja, počevši od koncesija, infrastrukturnih projekata gdje sve češće imamo pozivanje na neke komercijalne interese treće strane. Imali smo nekoliko primjera ugovora koji su sklapani s kineskim kompanijama, počevši od vakcina, drugih infrastrukturnih projekata, izgradnje autoputa, gdje se ti interesi stavljaju iznad javnog i iznad onoga što je propisano Zakonom o slobodi pristupa informacijama“, poručila je Korajlić.

Krajem maja 2022. godine Transparency International je poslao zahtjeve za pristup informacijama na adrese 437 javnih preduzeća u BiH, te tražio informacije o sastavu upravljačkih organa (direktora i članova upravnig odbora) i iznosima njihovih plata i naknada, podacima o broju zaposlenih te finansijskim izvještajima za 2021. godinu. U zakonom predviđenom roku od 15 dana je odgovorilo 226 (51,7 posto) javnih preduzeća, te je dalje u postupku dobijanja informacija upućena 81 urgencija te 36 žalbi zbog ćutanja uprave, nakon čega su zaprimljena još 74 odgovora.​​​​​​​