Ristić u 'Reaktoru' o nađenom spisku Diane Budisavljević: Popis spašene srpske djece iz kandži smrti

Voditelj emisije "Reaktor" na UNA televiziji Slavko Beleslin, u studiju u Beogradu, ugostio je istoričara i direktora Muzeja žrtava genocida Dejana Ristića. 

Povodom Dana Muzeja žrtava genocida u toj ustanovi prvi put su predstavljeni originalni spisak sa imenima 5.800 srpske djece koje je iz ustaških logora spasila Diana Budisavljević i drugi artefakti iz perioda Drugog svjetskog rata, koji svjedoče o stradanju pripadnika srpskog naroda, ali i drugih pripadnika jugoslovenskih naroda. Osam decenija tragalo se za ovim spiskovima.

"Prve indicije da je taj spisak sačuvan, probudile su emocije, reakcije i profesionalno i lično. Nakon toga su uslijedile provjere, kontaktiranje, pa i pribavljanje tog spiska. Muzej čuva već nekoliko mjeseci te spiskove, ali smo željeli da ih predstavimo javnosti na Dan Muzeja žrtava genocida. Spisak je potpuno autentičan, podaci su o 5631 srpskom djetetu. Pisan je penkalom pedantno, abecedno su popisana djeca, najveći dio je upisan nakon bitke na Kozari", ističe Ristić. 

To je spisak srpske djece iz Zavoda za gluvonijemu djecu u Zagrebu, nastao u drugoj polovini 1942. godine. Taj spisak sadrži sve podatke, od datuma rođenja, imena roditelja, kad je dijete i iz kojeg logora spaseno i dovedeno u Zavod za gluvonijemu djecu u Zagrebu, i imena usvojitelja.

"Sam početak spiska, prva košuljica ima upise pod 'bezimena', to su djeca koja su bila toliko mala da nisu mogla da se identifikuju sama, a i ona koja su bila u toliko lošem zdravstvenom stanju da nisu bila u stanju da to urade. Dragocjena je i posljednja kolona svake stranice gdje su upisani podaci o hrvatskim porodicama koje su usvojile tu djecu, taj podatak nismo imali 81 godinu", rekao je Ristić i dodao: 

"Pored spiska nađen je i jedan zamotuljak, tu stoji ime i prezime djevojčice, Radmila Radonjić, 8. septembar 1942. godine i krstić pored imena kao oznaka da je umrla tog dana.  Ona je spasena iz logora, ali je preminula jer je bila u lošem zdravstvenom stanju i u tom zamotuljku su bile njene minđušice, to je jedino što je ostalo iza te djevojčice koja je imala dvije i po godine. Sada je to dragocjen naučni materijal, dragocjen za kozaračku djecu koji još tragaju za svojim identitetom. Brojni potomci mogu da izvrše uvid u spisak, mogu da dođu i provjere i da saznaju kako se zvao, koliko godina ima, gdje je rođen. Mnogi ne znaju ni koliko stvarno imaju godina", kaže direktor Muzeja žrtava genocida.

Spisak i artefakti će biti na raspolaganju naučnoj zajednici i istraživačima iz Srbije i inostranstva. 

"Ne možemo otkriti gdje je svih ovih godina bio spisak, već više od godinu dana znamo za njega, šest mjeseci su trajali pregovori. Bio je na inostranoj teritoriji, a spisak je javno dostupan svim istraživačima, a do 7. maja će biti izložen u atrijumu Narodnog muzeja Srbije i svi koji žele da vide kako on izgleda moći će to da vide od srijede 26. aprila", objašnjava istoričar Ristić.

Direktor Muzeja žrtava genocida ističe i da je Diana Budisavljević oduvijek pokazivala sklonost ka plemenitom djelovanju i humanitarnom radu, što je došlo do izražaja tokom Drugog svjetskog rata. 

"Austrijanka udata za Srbina je osjetila potrebu da pomogne djeci i majkama. Okupljala je saradnike, mali broj njih je bio, uspjevala je da pomogne malo po malo. Svojom upornošću i spremnošću da lično strada i iz tog pakla NDH proba da spasi što je više djece i njihovih majki, iz tih logora smrti. Srpski Šindler", naveo je. 

Pored originalnih dokumenata koji su pribavljeni, izloženi su i nož "srbosjek" koji je korišćen u logoru Jasenovac, bodež iz logora Jastrebarsko, kao i kama.

"Posebna komisija vrši ekspertizu autentičnosti artefakata koje nabavljamo kako bismo dokazali zločin. Artefakti su prvo dokazi o zločinima, a tek onda muzejski primerci. Mnogi su se javili da vide rukopis, javljaju se iz svih država. Naši sugrađani će moći da dođu i zakažu da vide rukopis i vide podatke koji su im potrebni, a oni koji ne žive ovde će od nas dobiti proveru podataka i sken rukopisa. Kozaračka deca sada imaju između 80 i 90 godina, dali su svoja svedočenja, redovno komuniciramo sa njima. Poruke koje nam stižu su izuzetno potresne", navodi Ristić i dodaje: 

"Susreti sa ljudima koji traže odgovore o svom identitetu su vrlo dirljivi. Pomažemo im kako da pronađu informacije koje su im potrebne. Potomci kozaračke djece mole nas da izvršimo uvid u spisak, da li se podaci o njihovim roditeljima nalaze u tom spisku". 

„Reaktor” je emisija koja se bavi aktuelnim društveno političkim temama i iznosi ih pred oči javnosti. Etablirani novinari i urednici UNA televizije razgovaraju sa svojim relevantnim sagovornicima, razbijaju teme na detalje, do atoma, racionalizuju, debatuju, razlažu i ponovo sastavljaju nove zaključke i saznanja. Ukoliko ste propustili emisiju "Reaktor" možete je pogledati na ovom linku.   

Una televizija ograđuje se od izjava, ličnog mišljenja i stavova sagovornika i gostiju iznijetih u emisijama koje se emituju na našem kanalu.