Prusac: Otvorena vjersko-kulturna manifestacija "514. dani Ajvatovice"

Ovogodišnja vjersko-kulturna manifestacija "514. dani Ajvatovice" večeras je svečano otvorena na platou Musalle u Pruscu, u prisustvu državnih i vjerskih zvaničnika, predstavnika javnog i kulturnog života, te džematlija i stanovnika Prusca i drugih dijelova Bosne i Hercegovine.
Obraćajući se prisutnim predsjednik Organizacionog odbora manifestacije muftija travnički dr. Ahmed-ef. Adilović ukazao je na značaj Ajvatovice.

"Ajvatovica je značajan segment naše tradicije, kulture i duhovnosti i ona je nastala u našem narodu, stasala, razvijala se i davala svoje plodove, a naš narod je s ponosom preko 500 godina prenosi s generacije na generaciju. Ona je naše kolektivno pamćenje i njome pokazujemo ko su bili naši preci, ko smo mi danas i kakve će biti naše generacije iza nas", kazao je muftija Adilović.

Ajvatovicom pokazujemo da smo stoljećima bili dobar i čestit narod, plemenitog srca i dobre duše, dobronamjerni prema svim ljudima, ali i prema svemu što nas okružuje, jer nas tako naša vjera uči, dodao je muftija.

"Bosna je uvijek bila šarena i lijepa, u njoj je bilo mjesta za sve dobronamjerne ljude, bez obzira koje bili nacije, vjere i kojoj kategoriji pripadali i tako će, ako Bog da, biti i u budućnosti", poručio je, između ostalog, muftija travnički dr. Ahmed-ef. Adilović.

Muftija je ovom prilikom naveo i da će manifestacija obuhvatiti više od 60 raznovrsnih programskih sadržaja, od kojih je najviše kulturnih, njih 29, zatim vjerskih i sportskih po devet, edukativnih osam i humanitarnih šest.

Manifestaciju je proglasio otvorenom i prigodno se obratio potpredsjednik FBiH Refik Lendo. On je skup opisao kao priliku za ujediniti se kada su u pitanju zajednički ciljevi.

"Zajednički cilj u Bosni i Hercegovini je da poštujemo svoju tradiciju, kulturu, te da se sjećamo boraca koji su dali svoje živote, kako u odbrani od agresije, tako i kroz historiju Bosne i Hercegovine", naglasio je Lendo.

Ukazao je na važnost spomena onih koji su vratili Ajvatovicu u kontekstu demokratskih procesa u Bosni i Hercegovini, gdje je posebno istakao ulogu Islamske zajednice.

"Ajvatovica pokazuje kako je Ajvaz-dedo u svoje vrijeme, tražeći vodu, vodio računa da njegovi ljudi žive bolje, brinuo o svojoj zajednici. Time nas se opominje da vodimo računa o našoj zajednici i ljudima tako da ne dlaze iz Bosne i Hercegovine", poručio je Lendo.

Sa ovog mjesta je poručio da Bošnjaci žele živjeti skupa sa drugim narodima u Bosni i Hercegovini, te akcentirao šta treba biti u fokusu međudržavne komunikacije i saradnje.

"Šaljemo poruku prijateljstva našim susjedima u Srbiji i Hrvatskoj, da razgovaramo o zajedničkim projektima, umjesto miješanja u pitanja imovine države i entiteta. Mi ćemo u Parlamentu Republike Bosne i Hercegovine dogovoriti se šta ćemo sa državnom imovinom, a šta treba dati na korištenje entitetima i općinama. Nije dobro da Srbija, pa čak i međunarodna zajednica vode računa o našem unutrašnjem uređenju", zaključio je Lendo.

Ova manifestacija pored vjerskog obilježja ima i kulturno-obrazovni karakter, i primjer je kako se na kvalitetan način mogu uskladiti vjerske i sekularne potrebe stanovništva, i koegzistirati uz puno poštovanje vrijednosti vjere, tradicije i savremenih potreba ljudi.

"Kanton je, između ostalog, prepoznatljiv i po ovoj manifestaciji. Ona ima izuzetan značaj i ona je za Bošnjake ono što je tradicija, identitet, spoznaja, duhovno uzdizanje. Ona nosi poruku Ajvaz dede i može se primijeniti i u današnje vrijeme.

Djelo Ajvaz dede ima svevremensku poruku - kazao je premijer Srednjobosanskog kantona Tahir Lendo.

U realizaciji svečanog programa učestvovali su Saudin-ef. Lužić, Hor Elči Ibrahim-pašine medrese i Vokalno instrumentalni sastav "Forte".

Centralni događaj ovogodišnje manifestacije bit će održan u nedjelju, 30. juna, kada će nakon dove kod Ajvaz-dedine stijene biti upriličen svečani program na platou Ajvatovice.

Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u Bosni i Hercegovini, duboko ukorijenjeno u identitet Bošnjaka. Ona je danas mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.