Najlošiju cestovnu infrastrukturu u Evropi imaju BiH i Bugarska

Evropa je poznata po prekrasnim krajolicima, bogatoj historiji i raznolikim kulturama. Uz razgranatu mrežu cesta koje povezuju kontinent, nije ni čudo što su cestovna putovanja popularan način za istraživanje Evrope.

Međutim, nisu sve ceste jednake, a neke mogu biti nevjerojatno opasne. Talijan koji se bavi kreacijom različitih karata ovaj se put odlučio za države u Evropi koje imaju najbolje i najlošije ceste. Bosna i Hercegovina nije dobro prošla. Naime, najlošiju cestovnu infrastrukturu u Evropi imaju Bosna i Hercegovina, Bugarska, Srbija i Rumunija.

Izvor Google

Kreatoru karte kao izvor informacija poslužio je Google. Najbolje ceste u Evropi su, kako navodi, u Španiji, Belgiji, Švicarskoj, Hrvatskoj...

Podsjetimo, na temelju izvješća WEF-a o globalnoj konkurentnosti 2019. godine i drugih izvora, istražuju se najlošije ceste u Evropi. Bosna i Hercegovina je na 39. mjestu u izvješću WEF-a s ocjenom kvalitete cesta od 2,8 - s drugom najlošijom ocjenom u cijeloj Evropi. Cesta M-18 jedna je od najzahtjevnijih cesta u zemlji. Ova cesta proteže se od Sarajeva do istočnog dijela zemlje, prolazeći kroz lijepe, ali opasne planine. Cesta M-18 ima uske trakove, oštre zavoje i nagle promjene visine, što je čini posebno opasnom tokom lošeg vremena. Bitno je voziti oprezno i održavati sigurnu brzinu dok se krećete tom cestom. U prometnim nesrećama na cestama u BiH godišnje pogine gotovo 80 posto više ljudi od prosjeka zabilježenog u zemljama Evropske unije. Prebrza vožnja uzrokuje i do jedne trećine nesreća na domaćim cestama, čiji je broj u porastu od 2020. godine. Nakon brzine, na listi najčešćih uzroka nesreća su pogreške vozača i vožnja pod utjecajem alkohola te drugih opojnih sredstava, pokazuju podaci Automoto kluba BiH (BiHAMK).

U godišnjim izvješćima BiHAMK analizira podatke koje prikuplja od svih policijskih agencija nadležnih za sigurnost prometa u BiH.

Smrti na cestama

Tokom posljednjih šest godina u prometnim nesrećama u BiH u prosjeku je poginulo 260 osoba godišnje. Ove podatke Automoto klub Bosne i Hercegovine svake godine prikupi od svih policijskih agencija nadležnih za sigurnost prometa u BiH. To je gotovo 80 posto više od prosjeka u zemljama EU-a, prema podacima baze podataka CARE - službene EU statistike o smrtnim slučajevima u prometu.

S obzirom na različit broj stanovnika u svakoj od država, CARE bilježi broj smrtnih slučajeva u prometu na svakih milion stanovnika kako bi usporedba država bila vjerodostojna. Tako CARE navodi da u prometu u svim državama EU-a u prosjeku godišnje pogine 46 osoba na milion stanovnika. U BiH je taj broj prošle godine iznosio 81 na milion stanovnika. Slično stanje kao u BiH još je samo u Rumuniji, gdje je prošle godine poginulo 86, i Bugarskoj, gdje je bilo 78 smrtnih slučajeva u prometu na milion stanovnika. Zbog teških prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama građani BiH organizirali proteste više puta, tražeći oštrije kazne i veću sigurnost u saobraćaju.

Norveška je u martu 2023. godine odbila potpisati sporazum s BiH na osnovi kojeg bi vozačke dozvole izdane u BiH bile priznate i u ovoj skandinavskoj državi. U obrazloženju je stajalo da ne mogu priznati bh. vozačke dozvole “zbog velikog broja saobraćajnih nesreća u BiH sa smrtnim ishodom”.

Stručnjaci upozoravaju na potrebu oštrije kaznene politike, kvalitetnije cestovne infrastrukture te usklađivanja sa smjernicama EU-a kako bi se riješio problem nesreća i poboljšala sigurnost na cestama.