Ljubav pobjeđuje sve: Srbin i Engeskinja žive zajedno u selu kod Bratunca

Zbog virusa korona i mjera izolacije Dragan i Vera-Feji nisu mogli ni u London ni u Beograd i došli su u Jaketiće. Iz metropola dolaze u poharano pusto srpsko selo u strmim brdima iznad Drine sa samo jednim povremenim žiteljem.

04.07.2024. 10:16
  • Podijeli:
Srbin i Engleskinja-668659be1f418.webp Foto: Srna

Srbin Dragan Simeunović i Engleskinja Feji Traer upoznali su se prije četiri godine na grčkom ostrvu Patmos u vrijeme epidemije virusa korona, tu se rodila ljubav koju su tri godine kasnije krunisali brakom u Srpskoj pravoslavnoj crkvi u selu Žlijebac kod Bratunca.

Feji se opredijelila da pređe u pravoslavnu vjeru. Krštena je u istoj crkvi kao i Dragan, u Žlijepcu, prije vjenčanja, kojem je, osim srpskih gostiju prisustvovalo i tridesetak stranaca sa raznih strana svijeta sa kojima je Feji u srodstvu ili u prijateljskom odnosu.

Tom prilikom ona je izabrala i srpsko ime i sada se zove Vera Simeunović. Kaže da ima slično značenje kao i njeno prvobitno ime. Feji je bila katolkinja, ali ne i vjernik. Sada kaže da je bliže Bogu, te da se sa Draganom moli prije svakog obroka.

Dragan i Feji su prije dvije godine došli u devastirano i u ratu spaljeno bratunačko selo Jaketiće, odakle su Draganovi djed Sreten, baba Stamena i otac LJubinko odselili u Tuzlu 1969. godine, gdje je Dragan rođen 1981. godine.

Došli su da vide u kakvom je stanju selo Draganovih predaka i ostali u vrletnim šumovitim brdima, tri kilometra iznad regionalnog puta Bratunac-Skelani, a 35 kilometara od Bratunca uzvodno uz Drinu.

NAKON PRVOG DOLASKA ODLUČILI DA DOĐU I TU NASTAVE ŽIVOT

U spaljenom i uništenm selu, zaraslom u šumu i šikaru, na strmim stranama zatekli su jedan manji pomoćni objekat djeda Sretena, koji je preživio ratne i klimatske oluje i stajao pokriven i sačuvan u šikari među ruševinama i zidinama nekadašnjeg sela.

Nakon prve posjete Jaketićima odlučili su da se tu vrate, preurede taj sačuvani objekat u skromni stambeni prostor sa dvije prostorije u kupatilom, izgrade svoju oazu mira i nastave život u skoro divljoj i čistoj prirodi, ali potpuno slobodni u Republici Srpskoj.

Dragan je u Beogradu studirao filozofiju, zatim pozorišnu režiju. Mladalačka radoznalost vodila ga je na putovanja po svijetu. Izvjesno vrijeme proveo je u brazilskoj Amazoniji sa Indijancima.

Pred pojavu pandemije virusa korona otišao je na grčko ostrvo Patmos da priprema pozorišnu predstavu i završi pisanje knjige "Amazonsko hodočašće" /Isijavanje žene/.

"Patmos je ostrvo bogataša. NJegova dužina je 12, a širina pet kilometara. Tu se mirno živi i nema saobraćajne gužve. Bio sam u kući jednog prijatelja i pojavila se Feji. Tražila je ključ od susjedne kuće u koju je trebala da se smjesti, a ključ je bio u kući u kojoj sam ja boravio. Tako smo se upoznali, ubrzo se rodila ljubav i odlučili smo da živimo zajedno", priča Dragan.

Feji je rođena na jugu Engleske, a 25 godina živjela je u Londonu.

Zbog virusa korona i mjera izolacije nisu mogli ni u London ni u Beograd i došli su u Jaketiće. Sve je bilo zaraslo u šikaru i porušeno, ali preživio je jedan manji pomoćni objekat Draganovog djeda.

"Taj objekat bio je izazov da ga preuredimo, obnovimo i nastavimo život u miru, u prirodi, bez londonskih i beogradskih gužvi i smoga, sirena automobila nervoznih vozača", objašnjava Dragan.

JAKETIĆI - RAJ NA ZEMLJI

Ubrzo su tu želju ostvarili i već dvije godine žive u Jaketićima gdje su djelimično obnovljene samo četiri kuće u kojima preko ljeta živi još samo jedan stariji muškarac, koji ima ovce i o njima brine.

Došli su skoro neprohodnim putem zaraslim u šiblje, lozu, trnje. On iz Beograda, gdje se prije raspada Jugoslavije iz Tuzle preselila njegova porodica, a ona iz Londona. Iz metropola dolaze u poharano pusto srpsko selo u strmim brdima iznad Drine sa samo jednim povremenim žiteljem.

Rekonstruisali su i obnovili zatečeni pomoćni objekat skromnih dimenzija i tu sada žive. U kamenom prizemlju je dnevni boravak, a na spratu sagrađenom od drveta su spavaća soba i kupatilo.

Osposobili su seoski vodovod i priključili struju, nabavili neophodne stvari i žive mirno, bezbrižno, onako kako su željeli, slušajući cvrkut zrikavaca i poj ptica, ali ponekad i kliktanje lisica. Prokrčili su staze do pet izvorišta vode za piće oko sela.

Kažu da se sa vukovima i medvjedima još nisu suretali i "upoznali".

ŽIVOPISNA PRIRODA NUDI INSPIRACIJU

Feji radi onlajn za američku kompaniju.

"Ovdje je savršeno. Sloboda. Čista priroda i živopisan pogled. U Republici Srpskoj nas budi Sunce koga nikad nema u Londonu. To je inspirativno i idealno za moj rad", kaže jedina srpska snajka u Jaketićima.

Ovdje je privlači tiši, mirniji život, više se osjeća dijelom prirode i onlajn rad pruža mogućnost da uživa u bogatstvu netaknutog ambijenta.

Ona ističe da uživa u slobodi i bogatstvu flore i faune ovog zabačenog sela, da je uzbuđuje rani izlazak Sunca od Drine i naglašava da jedino problem predstavlja loš seoski put.

BESPLATNO DRŽE ČASOVE ENGLESKOG U TRI OPŠTINE

Vera-Feji razumije srpski, ali slabije izgovara. Na srpskom kaže da se ona i muž bave prevođenjem i da besplatno drže časove engleskog za koje vlada izraženo interesovanje u Bratuncu, Srebrenici i Bajinoj Bašti.

Ona kaže da je to njihov skromni doprinos zajednici od koje očekuju da će im pomoći da seoski put dovedu u bolje stanje. Vera i Dragan imaju viziju organizovanja ženskog seoskog preduzetništva.

"Ovdje muškarci ostaju sami na selu kao monasi i želja nam je da podstaknemo žene i njihovo preduzetništvo da se vraćaju da žive na selu i formiraju porodice i da se tako vrati i ljudski život i dječija igra u ove predivne i zdrave predjele, odnosno zaboravljena sela", kaže Vera-Feji.

Ona želi da sa Draganom dobije djecu, jer ovdje žive u miru i skladu sa prirodom uzgajajući u bašti povrće na organski način, što je nezamislivo u sredinama u kojima su živjeli.

Dragan kaže da je dolaskom u Jaketiće naučio da kosi travu i mnoge seoske poslove. Inače je slobodni umjetnik i trenutno piše knjigu, uz obavljanje svakodnevnih poslova.

Oboje su impresionirani djecom koja pohađaju njihove časove engleskog. Kažu da pokazuju izuzetno interesovanje, talenat, brzo uče i željna su znanja.

OVDJE ME POKREĆU DUH I SNAGA PREDAKA

"Ovdje kada nešto radim, čistim ruševine, cijepam drva i slično, osjećam neku dodatnu snagu, osjećam duh i snagu mojih predaka i to me posebno motiviše", priča Dragan.

On kaže da neke odnose ovdje ne razumiju.

"Kada smo došli ovdje niko ni s kim nije govorio. I ovo malo ljudi što povremeno boravi u selu bilo je u svađi zbog vode. Ipak, shvatili smo da moramo sarađivati, očistili smo izvorišta, cijevi su bile zapušene, otklonili smo te probleme i sada svi imamo vodu. Želimo da oživimo ovak kraj jer nema života u gradu bez periferije i sela", poručuju Vera i Dragan.

Sa dolaskom u Jaketiće ponovo je u kuću stigla i slavska ikona Simeunovića. Nakon više decenija ovdje se Mratindan, krsna slava porodice Simeunović, ponovo proslavlja.

Na kraju posjete Jaketićima, Dragan je ispričao i jednu legendu.

"Prvi naš predak Simeun doselio je iz Stare Hercegovine u ovo selo. Jednog dana otišao je da kosi njivu tamo naspram sela. Tu su bile livade, a sada je šuma. Uveče je došao i pričao da je na nekom drvetu vidio veliko gnijezdo. Popeo se i vidio vilu sa krilima i djetetom u rukama. Sljedeći dan ponovo je otišao da kosi i nikada se nije vratio. On je nestao sa vilom, a ja sam se vratio sa vilom u Jaketiće nakon dva vijeka", dočarao je porodičnu sudbinu ovaj "Robinzon".
 

  • Podijeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vijesti na portalu UNA.BA je anonimno, a registracija nije poterebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečijeg seksualnog opredjeljenja neće biti objavljeni. Komentari održavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti krivično gonjeni. Kao čitalac prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uvjerenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanje drugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik prije pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()