Ispijanje kafe, ritual nastao u Beogradu prije pet vijekova

"Hajdemo na kafu" poziv je za druženje razumljiv na svim jezicima. Kafa je važna u mnogim kulturama širom svijeta, a posebno kod naroda Balkana.

Neki ljudi počinju jutro šoljom čaja, čašom soka od pomorandže ili mlake vode sa limunom, ali većina za prvi jutarnji napitak bira kafu. Kafopije su sklone da tvrde da je napitak koji biraju najbolji.

A prije pet vijekova, ispijanje kafe se kao ritual, prvi put u Evropi, pojavilo baš u Beogradu.

"Nakon 1521. godine, kada su Turci u svom pohodu na Evropu osvojili i Beograd, oni su sa sobom donijeli svoje običaje, svoju arhitekturu, svoj način života. Kako su karavani prolazili ovuda, tako je i kafa prošla kroz Beograd", priča istoričarka umjetnosti Bojana Ibrajter Gazibara.

Od 16. do 19. vijeka kafa je pripadala muškom svijetu. Tek u drugoj polovini 19. vijeka ona dobija novi društveno-sociološki kontekst, sa pojavom ženskih salona i ćaskanjem uz ispijanje kafe – kada konačno postaje dio i njihovog svijeta.

"Kada se okrećemo građanskom društvu, kada se saloni u kućama otvaraju za prijem gostiju, tada beogradske dame pozivaju svoje prijateljice na kafu i na čašicu razgovora. Tada kafa na velika vrata ulazi i u ženski svijet", kaže Ibrajter Gazibara za UNU.

A danas je podjednako piju i žene i muškarci.

Iako su je u Srbiju donijele Osmanlije u 16. vijeku, građani Srbije danas piju čak 13 puta više kafe u odnosu na Turke. Zapravo, više od pet miliona ljudi u Srbiji svakodnevno dan započinje kafom.

Na kraju krajeva, "kafa je mnogo više od izgovora za razgovor", poručuju kafopije.