Iako ovdje nije rat, BiH gubi ljude

Pitali smo stručnjaka da li je demografska situacija u BiH ostala u sijenci ratnih sukoba i kako sistemski riješiti ovaj problem sa kojim se susrećemo još od rata?

Kada je u pitanju demografski razvoj BiH ona je tako uređena zemlja da je odgovornost na kantonima, odnosno entitetima, nema na nivou države definisana ni populaciona i demografska politika.

Populaciona politika provodi se od kantona d okantona, odnosno grada do grada, gdje u nekim gradovima porodilje naprimer, imaju naknadu, dok u nekim drugim sredinama u BiH to nije slučaj.

Globalno gledano, ako rat nije u BiH ljude gubimo. Upravo u ratu Bosna i Hercegovina je izgubila najviše stanovnika, koji su nepovratno napustili zemlju, nakon čega je pogodila ekonomska kriza što je dodatno oslabilo demografsku sliku.

"Ako krenemo od rata u BiH, koji je generisao krupne demografske promjene, podsjetiću da je nešto više od milion ljudi otišlo izvan granica BiH, naravno, zbog rata, a da se nikada nije vratilo njih 527 000, koji su ostali u inostranstvu. To je ogroman gubitak samo u tom periodu, a onda je poznato da su nakon toga vrlo intenzivirane migracije ljudi", kaže za portal UNA demograf Stevo Pašalić.

BiH pred demografskim slomom

Kao problem ističe što nam "zapad otima radnu snagu."

"Ne trebamo biti naivni pa da povjerujemo kako oni nama pomažu. Ne, oni naše radnike otimaju, gledajući svoje interese. BiH je pred demografskim slomom. Isto je to u oba entiteta, gubljenjem radne snage gubite reproduktivno stanovništvo, zatim gubitak rađanja imamo itd.", navodi Pašalić.

BiH je danas na 3 miliona i 15 000 stanovnika

"To je tačno računanje koje smo radili. Stranci populacioni fond svoje računice kreću od toga da mi sada imamo 3 miliona i 400 000 stanovnika. Dakle, to je odmah nerealno i podaci nisu validni, kad prebukirate za 200-300 hiljada. Oni prognoziraju da ćemo do kraja 2030. godine imati 3 miliona i 59 000, a mi već sada imamo manji broj od toga", upozorava Pašalić.

Sve je do ekonomije

Ekonomski razvoj, rast, zapošljavanje ljudi , sigurna i dobra primanja, to je osnov, a onda ide drugi niz mjera koje su potrebne da bi se popravila demografska slika BiH - plaćeno porodiljsko odustvo, infrastruktura, vrtići za djecu, naknade za porodilje itd.

"To je sistem mjera koji mi objektivno nemamo. Imamo mi pojedinačne mjere koje daju kratkoročna rješenja, a dugoročna ne. Mi smo dokazali da mjere daju neke efekte, ali kratko. Najvažnije pitanje je migraciona politika. Lakše je zaposliti hiljadu ljudi ovdje, nego povećati rađanje za hiljadu ljudi. Naprimer imamo sada neke mjere novčanih davanja davanja, pohvalno, ali one ne rješavaju demografski problem, a uporno guramo te mjere. To jeste dobro, ali nije dugoročno", naglašava Pašalić

On ističe kada sve mjere koje smo zamislili sprovedemo, teško da ćemo doći do više od 10 posto efekata sa tim mjerama. Svaka pojedinačna mjera daje neki efekat sa nismim procentom.

"Najlakše je uvesti set mjera i misliti da se riješio problem", dodaje demograf.

Politika je ta koja će dati odgovor na te mjere da se provode

BiH ima 30 posto smanjeno stanovništvo u odnosu na 1991. godinu.

"Brzo je ova zemlja prošla demografsku tranziciju, susitigla je i ekonomska tranzicija, tako da je tranzicija tržišne ekonomije ostavila najviše inplikacije i onda mi to svaki dan provodimo kroz politiku napadamo i jedni druge ko je kriv, a nikakve svrhe od toga. To su složena pitanja koje treba rješavani, iako rezultate nije lako postići", zaključio je Pašalić.

Svako od nas dužan je dati svoj doprinos.