Gdje ljudi najbolje pričaju strane jezike i kako kotira BiH?

Samo oko 20 odsto odraslog stanovništva u SAD se može time pohvaliti

22.02.2023. 09:51
  • Podijeli:
sarajevo_gradjani_setnja_anadolija.jpg Foto: AA

Podaci do kojih je došao Euronews otkrivaju kako Evropljani stoje sa stranim jezicima. Sudeći prema njima, oko 65 odsto stanovništva Starog kontinenta može da govori najmanje jedan jezik osim svog maternjeg.

Poređenja radi, samo oko 20 odsto odraslog stanovništva u SAD se može time pohvaliti. Postoje značajne varijacije među regionima. U nordijskim zemljama veliki procenat ljudi zna bar dva jezika, dok u južnoj Evropi to nije slučaj. U Švedskoj čak 96,6 odsto stanovnika govori još jednim jezikom osim maternjeg, a ovaj procenat prelazi 90 i u Latvija, Danskoj, Litvaniji, Luksemburgu, Finskoj, Norveškoj, Malti, Estoniji i Švicarskoj.

U Bosni i Hercegovini broj onih koji pored BHS jezika govore i neki strani je 39% i ovo je samo još jedan parametar po kojem je naša država nažalost u donjem dijelu tablice. Pored BiH, u Velikoj Britaniji, Rumuniji, Albaniji, Mađarskoj i Bugarskoj, manje od 50 odsto ljudi je višejezično. Možda nije iznenađujuće da zemlje u kojima je engleski maternji jezik ne izgledaju zainteresovane za učenje još jednog jezika, pa tako oko 50 odsto Iraca priča i razumije bar još jedan strani jezik, a najgori rezultat u Evropi se pripisuje Velikoj Britaniji, gde isto ume svega 34 odsto stanovnika ove zemlje. Srbija se nalazi negdje na sredini.

Oko 79,3 odsto stanovnika zna još jedan jezik izuzev srpskog, što i nije tako loš rezultat, imajući u vidu nivo ekonomskog razvoja u odnosu na ostale evropske države. U Hrvatskoj oko 73,2 stanovnika govori još najmanje jedan jezik pored maternjeg. Postavlja se pitanje kako ljudi postaju bilingvalni ili multilingvalni? Tečno govorenje nekoliko jezika je vještina koja se često hvali u profesionalnom svijetu.

To je takođe odličan način da naučite o različitim kulturama i budete u mogućnosti da komunicirate sa ljudima iz cijelog svijeta. Postoje dva glavna načina na koje ljudi postaju dvojezični: ili rođenjem u dvojezičnoj porodici, ili učenjem drugog jezika u školi – ili čak kasnije u životu, na primjer, kada putuju. Ono u čemu se stručnjaci slažu je da što ranije neko krene da uči drugi jezik, lakše će ga savladati.

  • Podijeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vijesti na portalu UNA.BA je anonimno, a registracija nije poterebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečijeg seksualnog opredjeljenja neće biti objavljeni. Komentari održavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti krivično gonjeni. Kao čitalac prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uvjerenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanje drugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik prije pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()