Disciplinska tužba protiv Perića vraćena na doradu, on se oglasio: “Ovaj slučaj će se pominjati kao mračna strana pravosuđa”

Prvostepena disciplinska komisija vratila je tužbu Uredu disciplinskog tužioca na doradu zbog utvrđenog propusta nenavođenja činjeničnog opisa prekršaja u jednoj od tačaka koja se odnosi na neblagovremeno i neefikasno postupanje u donošenju odluke, na koji je ukazao tuženi Branko Perić, sudija Suda Bosne i Hercegovine.

Perić je Komisiji ukazao na propust u drugoj tački tužbe u kojoj nisu navedeni činjenični opisi disciplinskog prekršaja.

“Nalažemo Uredu disciplinkog tužioca da u roku od osam dana dostavi dorađenu tužbu protiv tuženog Branka Perića u dijelu druge tačke tužbe, gdje će navesti činjenični opis disciplinskog prekršaja, odnosno radnji“, kazala je predsjedavajuća Disciplinske komisije Aleksandra Obradović.

Nakon izricanja prvostepene presude u predmetu “Respiratori” u aprilu ove godine, kada je Perić imao izdvojeno pravno mišljene, UDT je protiv njega formirao predmet po službenoj dužnosti.

Disciplinski tužilac Asmir Baćevac, iznoseći disciplinsku tužbu, kazao je da je Ured podigao tužbu zbog “donošenja odluka kojim se očigledno krši zakon ili upornog i neopravdanog kršenja pravila postupka” i “neopravdano kašnjenje u izradi odluka ili u drugim radnjama u vezi s obavljanjem dužnosti sudije ili bilo kakvog drugog ponovljenog nepoštivanja dužnosti sudija”.

“Branko Perić je 5. aprila 2023. godine – kao predsjedavajući Sudećeg vijeća u predmetu pred Sudom BiH, suprotno odredbama Zakona o krivičnom postupku – na ročištu iznio izdvojeno pravno mišljenje“, kazao je Baćevac.

On je dodao i da je Perić putem sistema za upravljanje predmetima (CMS) tražio da se strankama dostavi izdvojeno pravno mišljenje, čime je prekšrio zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), odnosno donio odluku kojom se očigledno krši zakon, ili uporno i neopravdano krše pravila postupka.

Tuženi Perić je kazao da disciplinski prekršaji, koji mu se tužbom stavljaju na teret, u svom sadržaju nemaju izdvojeno pravno mišljenje, zbog čega izražava sumnju da ga se disciplinski može teretiti zbog toga.

“Saopštio sam da je presuda donesena većinskom odlukom dvojice članova Vijeća i dao obrazloženje izdvojenog mišljenja. Prethodno smo o takvom načinu objavljivanja presude jednoglasno odlučili sva trojica članova“, kazao je on.

Baćevac je kazao da ga drugom tačkom tužbe terete za neopravdano kašnjenje u izradi odluka zbog neefikasnog i neblagovremenog preduzimanja službenih radnji, čime je propustio okončati postupak vraćanja imovinske koristi stečene krivičnim djelom prije proteka zakonskog roka za opoziv uslovne osude.

Perić u odgovoru na tužbu nije htio detaljnije obrazlagati, ističući da prekršaj iz te tačke nije činjenično opisan, a što je Disciplinska komisija prihvatila, nalažući UDT-u da doradi drugu tačku tužbe i dostavi u roku od osam dana Komisiji.

Trećom tačkom tužbe Perića se, zbog saopštenja u kojem tvrdi da ga “tužilačko-medijska mafija želi i krivično sankcionirati zbog iznošenja mišljenja“, tereti za ponašanje koje predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti, ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet sudstva.

“Ne osporavam da sam medijima dostavio saopštenje u kome sam upotrijebio sintagmu ‘tužilačko-medijska mafija’. Učinio sam to nakon što sam se uvjerio da serija medijskih napada na mene proističe iz osmišljenog plana nekih tužilaca Tužilaštva BiH i političkih struktura koje koriste ‘Dnevni avaz’ kao sredstvo medijskog pritiska”, rekao je sudija Perić.

On je obrazložio da je ovaj medij dan prije izricanja presude u predmetu “Respiratori” objavio informaciju o presudi i izdvojenom mišljenju, zbog čega su članovi Sudećeg vijeća dogovorili da izricanje presude bude održano na način da on iznese izdvojeno mišljenje, čime bi pokušao vratiti integritet pravosuđu.

Perić je upozorio i na probleme sa curenjem informacija iz pravosudnih institucija ka medijima, što narušava povjerenje javnosti i integritet institucija.

Disciplinska komisija je u odluci za doradu tužbe naložila da stranke ne predlažu svjedoke do narednog ročišta koje je zakazano za 7. novembar.

Odgovor Branka Perića
Danas sudite jednom sudiji zbog javno iznijetog mišljenja u sudskom postupku u kome je donio odluku. Kako je moguće sudiji suditi zbog pravnog mišljenja? Sudija nema ništa drugo da ponudi javnosti osim mišljenja. Umjesto da napredujemo u ostvarivanju slobode mišljenja i javnog izražavanja, mi smo se vratili u doba najcrnje partijske diktature.

Ovo je između ostalog rekao Branko Perić, sudija Suda BiH na pripremnom ročištu po osnovu disciplinske tužbe, a u vezi sa presudom u predmetu “Respiratori” u kojoj je Perić izdvojio svoje mišljenje i javno ga saopštio.

On je na pripremnom ročištu ukazao na činjenicu da je protiv njega optužbu podnijela administrativna struktura Sekretarijata VSTS-a te da Kancelarija disciplinskog tužioca nije nezavisno pravosudno tijelo i da u njemu nema ni jednog disciplinskog tužioca sa sudijskim ili tužilačkim iskustvom.

“Pred nama je slučaj iz kojeg se vidi kako izvršna vlast podriva pravosudnu nezavisnost”, rekao je Perić pitajući se da li je u skladu sa standardima nezavisnosti da sudije pred pravosudni sud izvodi neko ko nije sudska ili tužilačka vlast i da li je primjereno da sudije na disciplinsku odgovornost poziva neko ko nema nikakvog pravosudnog iskustva.

“Ovaj sistemski apsurd otvara još jedan problem – da li izvršna struktura u VSTV, koja nema sudske kompetencije, može da tumači zakone koje sudija primjenjuje u vršenju svoje sudijske funkcije?”, upitao je Perić.

On je istakao da iz činjeničkog opisa prekršaja za koji se tereti nije moguće zaključiti na koji način je prekršio procesne odredbe iz članova 157., 166. i 286 Zakona o krivičnom postupku BiH jer u članovima 166. i 286. se uopšte ne spominje izdvojeno mišljenje.

“U čemu onda disciplinski tužilac vidi postupanje koje je suprotno tim odredbama? Bio sam zaprepašten pravnim neznanjem i lakoćom sa kojom jedan mlad čovjek optužuje sudiju!”, rekao je Perić.

On je na pripremnom ročištu pojasnio da je obrazložio presudu prilikom javnog objavljivanja te da su o takvom načinu objavljivanja presude jednoglasno odlučili sva trojica čanova.

To nije bila moja lična odluka. Bili smo prisiljeni da na taj način objavimo odluku zato što je dan ranije, a nakon što smo obavili vijećanje i glasanje, “Dnevni avaz” već objavio da je presuda donesena uz moje izdvojeno mišljenje. Smatrali smo da je – nakon medijskog prodora u tajnost vijećanja i glasnja – javno objavljivanje pravnih mišljenja jedini način da javnost zna na koji način je presuda donešena i jedini način da zaštitimo ugled suda i autoritet sudskog vijeća”, rekao je Perić.

On je skrenuo pažnju da se izdvojeno mišljenje izričito pominje samo u opštim odredbama Zakona o krivičnom postupku koje se odnose na zapisnike te da je tužilac potpuno pogrešno zaključio da sam otkrio tajnost zapečaćenog zapisnika.

Na pripremnom ročištu, Perić je iznio i istorijat e procesne odredbe te da je namjera zakonodavca da se osigura autentičnost i istovjetnost pismenog otpravka presude sa zapisnikom kao njenim izvornikom, a ne da se sačuva tajnost izdvojenog mišljenja.

“Da niej bilo medijskih insinuacija vjerovatno ne bi bilo ni mog posebnog obrazloženja izdvojenog mišljenja”, rekao je Perić podsjećajući da je prije objavljivanja presude Dnevni avaz objavio kakva je presuda donešena kao i informaciju da je izdvojio mišljenje.

On je podsjetio na činjenicu da se nije javno izjašnjavao o predmetu prije donošenja presude i da ničim nije povrijedio tajnost vijećanja i glasanja, naglašavajući da u sistemima kontinentalnog prava sudska mišljenja se izdvajaju u Evropskom sudu za ljudska prava, Haškom tribunalu, ustavnim sudovima i u najvišim redovnim sudovima nekih evropskih država.

“Može li mišljenje sudije u vezi s pravnom stvari o kojoj odlučuje biti društveno opasno, zbog čega ga je neophodno držati u tajnosti? Šta bi bio legitimni cilj za zabranu javnog iznošenja profesionalnog mišljenja i kažnjavanje za njegovo javno saopštavanje? Ako postoje takvi razlozi, ko ih je prihvatio kao legitimne? S druge strane, ako postoje legitimni interesi društva za zabranu, otvara se pitanje da li su razmatrani interesi sudije i njegovo pravo da njegovo pravno mišljenje u predmetu koji se razmatra bude dostupno stranama u krivičnom postupku i javnosti koja prati rad suda? I na kraju, šta su legitimni interesi države i legitimni interesi sudije da javno iskaže svoje mišljenje u odnosu na legitimne interese stranaka da znaju mišljenje sudija koji su odlučivali u njihovom slučaju?”, upitao je Perić na pripremnom ročištu.

Naglasio je i da nigdje nije uspio pronaći bilo kakvu argumentaciju koja bi se odnosila na tajnost izuzetog sudijskog mišljenja te da nema pravne kulture bez javnih mišljenja sudija.

“Pravično suđenje je jedno od vrhunskih pravnih načela. Da bi stranke znale da je suđenje pravično moraju znati mišljenje sudija. Svrha iznošenja mišljenja sudije jeste da se strankama objasni odluka. Potreba da se sudska odluka opravda u pisanoj formi sprečava proizvoljnost sudije i zloupotrebu njegovih ovlaštenja. Da ja nisam javno obrazložio svoje izdvojeno mišljenje, učinio bi to „Dnevni avaz“ na način kako to konstantno čini posljednih godina”, rekao je Perić.

On je rekao da nije bilo pravnog sluha ni u Sudu BiH ni u VSTS kao regulatoru da se provede profesionalni dijalog te da je nezavisni regulator odlučio da umjesto tog dijaloga pokrene proceduru kažnjavanja sudije za pravno mišljenje.

“Ovo nije suđenje meni. Ovo je suđenje sudskom mišljenju, slobodi pravne misli i dostojanstvu sudske profesije. U istoriji pravosuđa ove zemlje ovaj slučaj će se pominjati kao mračna strana pravosuđa”, rekao je između ostalog Perić.

Perić nije osporio da je medijima dostavio saopštenje u kojem je upotrijebio sintagmu “tužilačko-medijska mafija” naglašavajući da je to učinio nakon što se uvjerio da serija medijskih napada na njega proističe iz osmišljenog plana neih tužialca Tužilaštva BiH.

“Moje javno reagovanje bilo je jedini način da se odbranim od medijskih napada i da upoznam javnost sa pozadinom neshvatljive medijske hajke. Ćutanje VSTV i Suda BiH o medijskim napadima na mene uvjerilo me da niko neće stati u moju odbranu i odbranu ugleda pravosuđa upravo zbog umiješanosti u kampanju tužilaštva i moćnog medija koji trguje uticajem i upliće se u krivične postupke koji se vode pred Sudom BiH”, rekao je Perić.

Na kraju svog izlaganja, Perić je predložio tužiocu da tužbu povuče i na taj način zaustavi kompromitaciju sebe, institucije VSTS-a i Kancelarije disciplinskog tužioca.

“Ukoliko tužilac i disciplinska komisija misle da treba provesti dokazni postupak, predlažem da se u pogledu tačke I pozovu i saslušaju, u svojstvu svjedoka, članovi sudskog vijeća u predmetu „Novalić i dr.“ sudije Goran Radević i Braco Stupar, na okolnosti usaglašene odluke o objavljivanju presude, a u pogledu tačke II, u svojstvu svjedoka, sudski saradnici Erna Hodžić i Asmira Šuvalija o procesnom postupanju i odlukama u slučaju Avramović Danijel.

S obzirom na značaj ovog postupka za buduću praksu, kao i značaj za naučnu misao, predlažem da se kao prijatelji disciplinskog suda, saslušaju autoriteti iz reda advokatske zajednice: Senka Nožica, Nedim Ademović, Tatjana Savić, Dragiša Jokić i Alen Nakić”, zaključio je Perić.