Danas se obilježava Dan slobode medija

Treći maj u svijetu obilježava kao Dan slobode medija s ciljem podizanja svijesti o značaju slobode i nezavisnosti medija.

Cilj obilježavanja tog Dana, koji okuplja medijske profesionalce, koji potom procjenjuju stanje slobode medija i raspravljaju o mogućnostima za rješavanje brojnih izazova, jeste podizanje svijesti o važnosti medijskih sloboda i njenih osnovnih načela.

Svjetski dan slobode medija prvi put je obilježen 3. maja 1994. godine. Organizacije za zaštitu ljudskih prava i udruženja novinara smatraju da se situacija sa slobodom medija posljednjih godina pogoršala.

Zaštita slobode izražavanja utvrđena u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima prije 75 godina i dalje je ključni prioritet djelovanja EU u području ljudskih prava.

Ove se godine pridružujemo UNESCO-u naglašavajući da je danas više nego ikad prije sloboda izražavanja ključna za sva druga ljudska prava i da uvelike doprinosi oblikovanju budućnosti prava.

Iako je očuvanje slobodnih, neovisnih i pluralističkih medija iznimno važno za otporne i zdrave demokracije, sloboda medija danas je dovedena u pitanje u većem dijelu svijeta.

Novinari, medijski djelatnici i svi oni koji javnosti donose neovisne kvalitetne informacije, razotkrivaju teška kršenja ljudskih prava i zlodjela te pozivaju vlasti da preuzmu odgovornost, sve su češće suočeni s diskreditiranjem, prijetnjama i napadima, među ostalim dezinformacijama.

Reporteri u napadnutoj Ukrajini, novinari u Bjelarusu i Afganistanu, neovisni mediji na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, lokalni novinari u Srednjoj Americi, dobitnici Nobelove nagrade na Filipinima i u Rusiji te mnogi drugi medijski djelatnici u cijelom svijetu, uključujući Europu, i dalje plaćaju visoku cijenu za obavljanje svoje profesije.

Novinarke su sve češće meta prijetnji i napada na internetu i izvan njega. Izložene su stigmatizaciji, seksističkom govoru mržnje, trolanju, seksualnom i rodno uvjetovanom nasilju, a katkad su i žrtve ubistva. 73 posto novinarki u svojem je radu doživjelo prijetnje, zlostavljanje i uznemiravanje na internetu. Nikada nismo vidjeli toliko novinarki u pritvoru kao danas.

Kao snažan branitelj prava na slobodu izražavanja EU osuđuje sve oblike prijetnji novinarima i nasilja nad njima te podupire medijske djelatnike koji su u opasnosti putem lokalnih misija i namjenskih programa, kao što su platforma Safejournalists na zapadnom Balkanu, projekt za potporu neovisnim medijima i temeljnim slobodama u Kambodži i program za otpornost medija u Afganistanu.

EU poduzima mjere i unutar Unije: suzbija strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja, regulira digitalne usluge i tržišta te predlaže akte EU-a o slobodi medija.

Istovremeno gradimo ključne kapacitete za borbu protiv inozemnih manipulacija informacijama i uplitanja te pomažemo europskim građanima da ojačaju svoju otpornost na dezinformacije, manipulaciju i propagandu inicijativama kao što su platforma EUvsDisinfo i Europski opservatorij za digitalne medije.

Obrana i promicanje slobode medija univerzalna je misija koja ne poznaje granice. EU će i dalje predano sarađivati s vladama, medijima i civilnim društvom, na međunarodnim forumima i na lokalnoj razini, kako bi preuzeo inicijativu i ojačao slobodu medija u svijetu.

Norveška, Švedska i Nizozemska imaju najviše garancije slobode medija, dok su na začelju rang liste Sjeverna Koreja, Eritreja i Turkmenistan.