BiH ima tri vjetroelektrane: Na mreži bi u skorije vrijeme trebale biti još četiri

Bosna i Hercegovina ima tri izgrađene vjetroelektrane, a na mreži bi uskoro mogle biti još četiri, izvještava Indikator.ba.

Dvije vjetroleketrane koje su sagradile državne elektroprivrede, sarajevska i mostarska - VE Podveležje i VE Mesihovina - prve su prikjučene na mrežu, a nakon toga proradila je i VE Jelovača kao prva investicija privatnog investitora - kompanije FL WInd, iza koje stoji širokobriješki Feal.

Federalna vlada objavila je prije dva dana da su prethodne saglasnosti za priključak na prijenosnu mrežu date za još četiri vjetroelektrane.

Još u novembru 2020. saglasnost je dobila VE Baljci investitora Tomkup d.o.o. Tomislavgrad instalisane snage 48 MW i planirane godišnje proizvodnje 145,8 GWh, a u aprilu 2021. godine VE Oštrc investitora RELAKS d.o.o. Posušje. Bilo je planirano da ove dvije vjetroelektrane budu puštene u pogon 2022. godine.

Vjetropark Ivovik, iza koje stoji firma VE Ivovik sa kineskim kapitalom takođe je bila planirana za puštanje u rad u 2022. godini, ali će prema najavama investitora to biti učinjeno u 2023.

Radovi su u punom jeku, a prije nekoliko mjeseci počelo je postavljanje turbina. Biće ovo najveći vjetropark u BiH instaliranw snage 84 MW, a očekivana godišnja proizvodnja električne energije bit će 260 GWh, što će biti dovoljno za više od 100 hiljada domaćinstava.

Još jedna vjetroelektrana je u fazi gradnje VE Ivan-Sedlo, (počela u posljednjem kvartalu prošle godine) investitora Suzlon Wind Energy BH, a na mreži bi trebala biti 2024. godine. Ova vjetroelektrana godišnje bi trebala proizvoditi oko 70 GwH.

Ukupna instalisana snaga kapaciteta u FBiH za koje su date prethodne saglasnosti za priključenje na mrežu iznosi 321,4 MW.

Osim ovih u različitoj fazi odmaklosti su i projekti VE Orlovača investitora HB Wind d.o.o., VE Debelo brdo investitora Koncig d.o.o., VE Pakline I i II investitora Kamen-dent d.o.o., VE Pločno investitora Energy 3 d.o.o., VE Široka Draga investitora Imres d.o.o. Livno, VE Dževa i VE Slovinj investitora Vjetroelektrane d.o.o. Glamoč, VE Gradina, istoimenog preduzeća iza kojeg stoji C.E.M.P. d.o.o. iz Hrvatske itd.

Radi se na i na projektima VE Škadimovac investitora WBL City project, a državna Elektroprivreda Republika Srpske već neko vrijeme radi na projektu Vjetroelektrane Hrgud, a odnedavno i na projektima VE Donja Trusina i VE Radimlja.