Jesu li se efekti krize u IT sektoru prelili i na domaće tržište?

Prema ranijim analizama, IT industrija u BiH raste uprkos krizi, a sa njom i zarade zaposlenih. Tako prosječna plata jednog IT stručnjaka iznosi oko 2.200 KM, a zarade programera idu i do 6.280 KM mjesečno. 

Ne čudi što je, prema podacima sa portala za zapošljavanje, najveći broj oglasa za posao vezan upravo za IT pozicije i što konzervativne procjene govore da Bosni i Hercegovini nedostaje najmanje 8.000 IT stručnjaka.

Sivi oblaci nad IT industrijom?

Vijest koja je poljuljala čak i ovaj sektor, je da je došlo do masovnog otpuštanja radnika u HTEC Group, nekadašnjem Mistralu, javlja Akta.ba. Njima se javila ova grupacija tvrdeći da je došlo do reorganizacije funkcionalnih jedinica, navodeći da se situacija sa globalnog tržišta prelila i na domaće.

"Situacija na globalnom IT tržištu je izuzetno izazovna, što pokazuje veliki broj otkaza u vodećim svjetskim tehnološkim kompanijama. Nažalost, efekti krize prelili su se i na regionalno tržište. Kompanija HTEC Group uvela je još početkom godine niz mjera u pravcu racionalizacije troškova i jačanja timova koji rade na razvoju novih poslovnih prilika, u cilju očuvanja zdravog biznisa i daljeg rasta", naveli su.

Problem globalne krize

IT stručnjak iz Banjaluke, koji sarađuje sa HTEC Group kaže za portal UNA da je većina firmi iz IT sektora vezana za američko tržište, pa se stanje na globalnom tržištu preliva i na BiH.

"Imamo problem globalne krize koja se ponovo javlja, sve te firme se bave primarno američkim tržištem, kad krene kriza režu se bespotrebni troškovi, oni su ustvari kolateral ekonomske krize", kaže sagovornik za portal UNA.

Dodaje da kad pričamo o stanju IT sektora u BiH to nije nešto što se može u kratkom razgovoru obrazložiti.

"Za početak imamo problem uništenog školstva. Ne ulaže se dovoljno u tražena zanimanja, sredstva se daju nekim drugim fakultetima na kojima se školuju studenti manje traženih zanimanja. Ne ulaže se u tu oblast od starta", navodi.

Dodaje da je problem i dugogodišnja potplaćenost u IT sektoru.

"Nema minimalne cijene rade, pa firme definišu radni sat na dvije marke, te imamo disbalans kako da nekog platite tri hiljade, a sat kategorišete dvije marke. Sve ovo što se dešava je posljedica devalvacije na tržištu. Sve je stvar odnosa i potražnje", ističe sagovornik.

Navodi da je nekada bila premija u oblasti IT-a zaraditi tri marke po satu, a sada neki ne pristaju ni za sto KM po satu da rade.

"To vam je čista potražnja na tržištu. Danas automehaničari i kozmetičarke zarađuju mnogo više novca nego prije, neki čak i više od programera", ističe.

Dodaje da postoji jedan širi problem, a to su firme koje ne plaćaju doprinose.

"Ovi koji ne plaćaju doprinose zarade hiljade, poreze plaćaju minimalno i onda neko smatra da je normalno da je njegova plata 5 hiljada na lokalnom tržištu, a nije. Dugoročno će biti da nećete moći naći lokalnog softvera za knjigovostvo obradu računa isl. jer cijene na nešem tržištu ne pariraju cijenama na globalnom tržištu. Logično je i  da kada je velika kompanija u pitanju, da broj zaposlenih pa i otpuštenih radnika privuče veliku pažnju javnosti, ali treba uzeti u obzir koliko su takve firme do sada platile poreza državi, te da će ti ljudi iz IT oblasti posao naći u roku manjem od 24 sata", jasan je IT stručnjak iz Banjaluke.