Pored toliko naših izvora? BiH ove godine na vodu iz uvoza potrošila više od 113,5 miliona KM

BiH je u prvih pet mjeseci ove godine na vodu iz uvoza potrošila više od 113,5 miliona maraka, odnosno u prosjeku mjesečno čak 22,7 miliona.

Podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pokazuju da je uvoz vode od januara do kraja maja ove godine viši u odnosu na isti period lani kada je iz inostranstva stigla voda u vrijednosti 101,2 miliona maraka.

“U prvih pet mjeseci ove godine na inostrana tržišta iz BiH je plasirana prirodna i gazirana voda u vrijednosti od oko 30,1 miliona KM”, navode u UIO.

U odnosu na isti period lani izvoz je znatno povećan, jer je u tom periodu plasirana voda u vrijednosti od 18,1 miliona maraka.

Tokom ove godine najviše vode na domaće tržište je stiglo iz Srbije, Hrvatske i Slovenije. A podaci UIO BiH pokazuju da vodu uvozimo još Italije, Francuske, Njemačke, Egipta, Kine, pa čak Libana i drugih.

A sa druge strane kada je riječ o izvozu, BiH je svoju vodu najviše, kako za prvih pet mjeseca ove godine, tako i lani, plasirala na tržište Hrvatske.

Istraživanja pokazuju da BiH obiluje pitkom vodom i da po stanovniku ima oko 9.460 kubnih metara vode, prenosi Srpskainfo.

Istraživanja koja su sprovredana tokom prošle godine pokazuju da BiH spada u red najbogatijih zemalja vodom, sa više od 9.000 metara kubnih vode po stanovniku, te smo tako prvi  u regiji i peti u Evropi. Uprkos tome, izvozi tek po neku kap.

Generalni sekretar Privredne komore Republike Srpske Dragana Kokot za Srpskainfo kaže da ja je poražavajući podatak da se više vode uvozi nego izvozi.

“Kada se uzme da mi imamo zaista veliku količinu izvora zdrave, pitke i čiste vode to je poražavajuće. Sa jedne strane nema zagađenja, a sa druge strane priroda je dala toliko izvora koji se mogu koristiti u različite svrhe2, rekla je Kokot.

Voda i hrana su, kako kaže, prioritet na globalnom nivou i najveća vrijednost koju jedna zemlja može da ima i da iskoristi za sebe i svoje građane.

“Izvori vode koje mi imamo mogu da se koriste i u turističke svrhe, jer imamo vode bogate mineralima”, rekla je ona.  Istakla je da je realnost mnogo drugačija, jer mi imamo dosta izvora koji apsolutno nemaju nikakvu infrastrukturu.

“Privredna komora Republike Srpske od 2009. godine provodi program i kampanju podizanja svijesti među građanima, da se kupuju domaći proizvodi. Naravno u tom kontekstu se promovišu proizvodi prehrabene indrustije, a tu spada idomaća voda”, rekla je Kokot.

Prijeko je potrebno, kako je istakla,  povećati svijest kod građana da kupuju domaće prozode.

“Sa druge strane važna je i podrška domaćim proizvođačima u smislu opreme, novih tehnoligiuja, marketinga i izalska na strana tržišta”, rekla je Kokor. Dodala je da pored toga postoje određene barijere prilikom izvoza vode, jer je to proizvod koji se konzumira za ljudsku upotrebu.

“Flaširana voda prolazi detaljne analize, pa mora imati određene sertefikate za izvoz. Treba da se radi na svemu tome i da se omogući lakši izvoz i smanje barijere prilikom izvoza”, zaključila je ona.

Prosto rečeno, kako objašnjava, komparativna prednost u ekonomiji je kada vas je Bog dao za nešto, a konukrentska prednost kada ste to pretvorili na tržištu u neki proizvod koji može da nađe kupce.

“BiH ima komparativnu prednost, jer imamo mnogo izvora i voda, te smo planinska zemlja. Hvalimo se da imamo više vodopada od Francuske i Njemačke zajedno, ali kada se dođe na polje ekonimije tu smo jako tanki. Nismo u stanju da pretvorimo resurse u proizvode”, rekao je Đogo.

Objasnio je da je ekonomija ipak složena stvar i da to ne znači samo nasuti vodu u česmu.

“To se mora brendirati i imati adekavatan marketing miks. Osim toga ima tu i posljedica da u ekonomiji kada neko prvi krene stiče isustvo  i poziciju na tržištu, koju nije kasnije lako stići. Mnoge razvijene ekonomije su krenule prije nas”, zaključio je Đogo.