Na azijskim berzama u petak cijene dionica oštro pale, kao i na Wall Streetu dan prije

Na azijskim su berzama u petak cijene dionica oštro pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer ulagači nisu voljni riskirati uoči izvještaja o zapošljavanju u SAD-u, koje bi moglo znatno uticati na smjer tržišta.

Na Wall Streetu oprez

MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, bio je oko 7,00 sati u minusu 1,8 posto i zaronio na najniži nivo u dva mjeseca. Pritom je japanski Nikkei indeks skliznuo 1,5 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu pale između 0,9 i 2,5 posto.

Cijene dionica u Japanu oštro su pale, premda je tamošnjacentralna banka ostavila ključne kamate nepromijenjene, što znači da i dalje kani voditi vrlo poticajnu monetarnu politiku.

Kineski burzovni indeksi pod pritiskom su, pak, jer su nakon nekoliko slabijih nego što se očekivalo makroekonomskih pokazatelja, splasnule nade u brzi oporavak privrede.

Loše na tržišta utieče i jučerašnji oštar pad cijena dionica na Wall Streetu. Dow Jones skliznuo je 1,66 posto, dok je S&P 500 potonuo 1,85, a Nasdaq indeks 2,05 posto. Pritom je najviše, 4 posto, potonuo S&P indeks financijskog sektor, što je posljedica nesigurnosti ulagača, nakon što je SVB Financial Group, veliki kreditor tehnološke industrije, objavio plan povećanja kapitala kako bi poboljšao bilancu, koja je pod pritiskom gubitaka i pada depozita.

Cijena dionice SVB-a potonula je 60 posto, a oštro je, 12 posto, pala i cijena dionice Signature banke, 12 posto, nakon što je njezina podružnica za kriptovalute najavila likvidaciju.

Bankarski je sektor ionako pod pritiskom jer se ulagači plaše da će agresivno povećanje kamata Feda dovesti do recesije, a time i gubitaka banaka na kreditima.

U fokusu tržište rada u SAD-u

Međutim, nije jučer pod pritiskom bio samo financijski sektor nego i svi ostali jer ulagači nisu voljni riskirati uoči izvještaja o zapošljavanju, koje će biti objavljeno u petak i koje bi moglo znatno utiecati na smjer tržišta. Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je u SAD-u broj zaposlenih u februaru porastao za 205.000, znatno sporije u odnosu na 517.000 u januaru.

No, niz nedavno objavljenih podataka pokazuje da je potražnja na tržištu rada i dalje snažna, pa se može očekivati rast plaća i potrošnje, a to znači da će američka centralna banka nastaviti s povećanjem kamatnih stopa.

Ovoge sedmice je predsjednik Feda Jerome Powell kazao da je centralna banka spremna za veće korake ako budući privredni podaci pokažu da su potrebne strože mjere za zauzdavanje inflacije. To je izazvalo strahovanja ulagača da će centralna banka na sjednici u martu povećati ključne kamate za agresivnih 0,50 postotnih bodova, dok se još početkom sedmice očekivalo povećanje za blažih 0,25 bodova.

Stoga se sada na tržištu novca procjenjuje da će Fed do septembra povećati kamate u raspon od 5,50 do 5,75 posto, dok se sada kamate kreću između 4,50 i 4,75 posto.

Dolar oslabio, cijene nafte pale

Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala drugi dan zaredom, međutim, i dalje je na putu sedmičnih dobitaka.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 105,28 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 105,62 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 136,95 na 136,35 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0585 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0545 dolara.

Cijene su nafte, pak, pale. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je jutros 0,63 posto, na 81,10 dolara, dok je na američkom tržištu barel.