Milijarderi pronašli novi sveti gral ulaganja: "To je mitski jednorog"

Jeff Bezos, Bill Gates, Marc Benioff, Sam Altman, Vinod Khosla i Peter Thiel samo su neki od milijardera koji su zajahali val investicija

27.04.2023. 08:30
  • Podijeli:
Bill Gates Paula Hurd-63e656b561060.webp Foto: Profimedia

Najbogatiji šefovi tehnoloških divova pronašli su novi, sveti gral ulaganja - nuklearnu fuziju.

Jeff Bezos, Bill Gates, Marc Benioff, Sam Altman, Vinod Khosla i Peter Thiel samo su neki od milijardera koji su zajahali val investicija u tehnologiju koja - barem zasad - nije isplativa.

Ipak, najbogatije ljude svijeta, čini se, ta činjenica ne brine previše. Suosnivač i direktor kompanije za informatiku u oblaku Salesforce, Marc Benioff, gradnju fuzijskih reaktora naziva "veličanstvenim snom".

"To je sveti gral. To je mitski jednorog. Nema ograničenja jednom kad je pokrenete", rekao je Benioff za The Wall Street Journal.

Benioff je investirao u američku kompaniju Commonwealth Fusion Systems (CFS) koja dizajnira i stvara kompaktne strojeve za nuklearnu fuziju. Bill Gates je također investitor u CFS, a osnivač Amazona, Jeff Bezos, investirao je u kanadsku kompaniju General Fusion.

Velik porast globalnih ulaganja

Fuzija je proces koji se stalno odvija na Suncu. To je proces spajanja jezgri lakih atomskih elemenata pri čemu se oslobađa golema količina energije. Naučnici već otprilike sto godina znaju da se energija nuklearne fuzije oslobađa na Suncu, a na Zemlji je pokušavaju razviti desetljećima. Jedno od najvećih postignuća u istraživanju fuzije dogodilo se u decembru prošle godine kad su naučnci iz Nacionalnog laboratorija Lawrence Livermore došli na korak bliže prekretnici u stvaranju čistog i neograničenog izvora energije. To je bilo prvi put na Zemlji da je kontrolirana fuzijska reakcija proizvela više energije nego što je potrebno za njezino pokretanje i održavanje. Nuklearna fuzija je na glasu kao potencijalni izvor energije budućnosti zato što ne "proizvodi" nuklearni otpad.

Ali, vjerovatno će proći desetljeća prije nego što se uspije primijeniti na komercijalnu proizvodnju električne energije. Unatoč tome, sektor nuklearne fuzije doživio je velik porast globalnih ulaganja u posljednjih nekoliko godina. Samo u 2021. uloženo je oko 2,8 milijardi dolara u fuziju, u usporedbi s oko dvije milijarde dolara u prethodnom desetljeću.

Benioff je rekao kako je osoba koja ga je uvjerila da uloži u kompaniju koja se bavi komercijalizacijom nuklearne fuzije Vinod Khosla, suosnivač Sun Microsystemsa,

Khosla se među prvima zainteresiovao za startup Commonwealth Fusion Systems (CFS), a u međuvremenu je postao investitor i u tvrtku Realta Fusion koja ima za cilj razviti komercijalno održivu fuzijsku tehnologiju koja bi mogla pomoći u smanjenju globalnih emisija stakleničkih plinova.

"Finasijski ili izgubite jednom više novca ili možete zaraditi hiljadu puta više novca. To je matematika fuzije", tako je Khosla objasnio svoja ulaganja u startupe koji nastoje komercijalizirati fuzijsku energiju.

Uključio se i Pentagon

Sam Altman, suosnivač kompanije OpenAI koja je pokrenula chatbot za umjetnu inteligenciju ChatGPT, također ulaže u tehnologiju nuklearne fuzije. Altman je dosad uložio 375 miliona dolara u startup Helion Energy koji koristi tehnologiju zvanu magneto-inercijalna fuzija i tvrdi da će iduće godine pokrenuti prvu komercijalnu fuzijsku elektranu na svijetu. U istu su kompaniju uložili i osnivač PayPala Peter Thiel te suosnivač Facebooka Dustin Moskovitz.

U istraživanje nuklearne fuzije uključila se i Pentagonova Jedinica za obrambene inovacije (DIU), sklopivši ugovor s kompanijom Ultra Safe Nuclear koja proizvodi radioizotopnu bateriju veličine nogometne lopte koju naziva EmberCore. DIU želi stvoriti izvor nuklearne energije koji bi mogao osigurati električnu energiju iz uređaja veličine tostera ili mikrovalne pećnice u sljedećih pet godina.

Kim Budil, direktorica Nacionalnog laboratorija Lawrence Livermore koja je nadgledala fuzijski napredak u potrazi za čistom energijom, u govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu otkrila je da je gradnja objekta stajala oko 3,5 milijardi dolara te da troši još oko 350 miliona dolara godišnje na njegovo upravljanje.

"Ono što nam sada treba jest naučna i investicijska strategija koja nam omogućava da postignemo napredak na svim frontama istodobno", rekla je Budil.

Ranije ovoga mjeseca Američka nuklearna regulatorna komisija (NRC) najavila je promjenu politike koja bi mogla oblikovati svjetsku energetsku budućnost. Odsad nuklearna fuzija u SAD-u više neće biti regulirana kao nuklearna fisija, proces koji stoji iza svih današnjih nuklearnih reaktora. Umjesto toga, fuzijski reaktori bit će regulisani pod istim režimom kao akceleratori čestica. Promjena će "programerima za fuziju dati regulatornu sigurnost koja im je potrebna za inovacije dok razvijaju fuzijsku energiju u održivi novi izvor energije", navodi se u saopćenju Udruge industrije fuzije sa sjedištem u SAD-u. Više ulaganja u SAD vjerovatno će značiti više ulaganja u cijelom svijetu, piše Jutarnji.hr.

  • Podijeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vijesti na portalu UNA.BA je anonimno, a registracija nije poterebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečijeg seksualnog opredjeljenja neće biti objavljeni. Komentari održavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti krivično gonjeni. Kao čitalac prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uvjerenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanje drugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik prije pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()