Istražujemo: Koliko politička kriza loše utiče na strane investicije u BiH

Loši odnosi među koalicionim partnerima, konstantna prepucavanja i blokade odbijaju strane investicije u Bosni i Hercegovini. 

Iako iz Agencije za strana ulaganja u BiH ističu da je prošla godina jedna od najpovoljnijih i najboljih kada su u pitanju strana ulaganja, podaci koje ima sama Agencija ali i Centralna banka BiH pokazuju drugačije.

Naime, u 2020. godini  u Bosni i Hercegovinu je bilo preko  jednu milijardu KM, a u prošloj 971,2 miliona KM.

Ekonomski analitičari smatraju da nepovoljna politička situacija utiče na strane, ali i domaće investicije, te da investitori ne vole kada postoje takvi rizici.

Stručnjaci su i mišljenja da Bosna i Hercegovina ne koristi dobar geopolitički strateški položaj kako bi osigurala više investicija, te da našu zemlju zbog loših političkih odnosa, slabe ekonomije i komplikovane administracije zaobilaze i veliki trgovinski centri, koji već godinama ulažu u susjedne zemlje poput Srbije i Hrvatske.

Investicije idu tamo gdje je stabilna politika

Mirsad Isaković, univerzitetski profesor i financijski stručnjak za portal UNA ističe da po definiciji strane investicije idu upravo tamo  gdje je stabilna politička situacija.

“Dakle, jedan od prvih i osnovnih uvjeta je stabilna politička situacija, jer niko neće da uloži svoj novac tamo gdje je nesigurno. Tamo gdje nije sigurna politička situacija, vlada i pravna nesigurnost. Ta pravna nesigurnost ulagačima je najveći problem jer on ulaže, a ne zna šta će dobiti nazad”, kaže Isaković.

On ističe da, s druge strane, sama parcijalizacija tržišta u BiH je nesigurna. 

“Mi htjeli ili ne htjeli priznati tržište nam je podijeljeno i daje zapravo investitorima da kalikulišu gdje i u koji dio države da ulože, a manje tržište zahtijeva i manje ulagača”, objašnjava Isaković.

Dodaje da bi se privukle strane investicije, BiH mora imati domaće investitore.

“Ako vi sami nemate povjerenja da investirate u svoju zemlju kako će imati neko drugi. Znači da moramo prvo domaćim investitorima omogućiti ambijent da investiraju u BiH, pa ćemo onda očekivati strane investicije”, kaže Isaković.

Strane investicije na najnižem mogućem nivou

Draško Aćimović, ekonomski stručnjak za portal UNA ističe  da su strane investicije u BiH na najnižem mogućem nivou i da ukupni podatak ulaganja od nekih 970 miliona KM, nije mjerilo, jer treba vidjeti koliko je uopće direktnih investicija, a koliko su reinvesticije i razne druge špekulacije.

“Vrlo malo je direktnih investicija. Politička situacija ne dozvoljava ulaganja, jer  u svim komorama u Evropi mi smo na toj crnoj listi zemlja u koje se ne ulaže zbog nesigurnosti”, kaže Aćimović.

On podcrtava da je najgore što BiH ne koristi ni svoj geopolitički položaj koji je geoekonomski veoma važan. 

“Na primjer kao određeni koncern ima svoju kćerka firmu u Hrvatskoj, u Srbiji, na primjer IKEA, , njemu geoekonomski treba BiH, bezobzira na obim prodaje, ali mu treba da zaokruži svoj logistički put. Znači, mi ne koristimo taj momenat zbog naših političkih igara. Diskutujemo stalno protiv Otvorenog Balkana, ne želimo se uključiti, međutim i zadnja odluka članica Otvorenog Balkana da zabrana izvoza hrane i energenata neće važiti za te tri zemlje (Srbija, Makedonija, Albanija). Znači oni će imati zabranu prema drugim zemljama kao što je BiH”, kazao je Aćimović.

Politički, društveni i ekonomski rizici odbijaju  investitore

Admir Čavalić, ekonomski analitičar za portal UNA ističe da je bitno  naglasiti da nestabilna politička  situacija uvjetuje pad i domaćih i stranih investicija.

“Strane investicije su bitne za bh.ekonomiju prije svega za stvaranje novih kompanija i zapošljavanja”, kaže Čavalić.

Objašnjava i zašto ih nema, te da su razlozi izuzetno visoki politički, društveni i ekonomski rizici. 

“To od BiH odvlači direktne investicije i uništava investicioni imidž BiH, posebno sa zemljama regiona, posebno sa susjednom Srbijom. Dakle, istina je da imamo visoke stope političkog rizika, a strani investitori ne vole to i  rizik konflikta odbija posebno dugoročne investicije”, ističe Čavalić.

BiH nema ekonomsku diplomatiju

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar za portal UNA kaže da BiH nema ekonomsku diplomatiju.

“Mi u domenu odnosa sa svijetom, preko Ministarstva vanjskih poslova nemamo nikakav definisan stav prema privlačenju stranih investicija, niti naše ambasade, predstavništva imaju zadatak da nešto rade na polju iniciranja poslovne saradnje sa zemljom iz koje dolaze ambasadori”, objašnjava Pavlović.

Kaže da je, s jedne strane, tu BiH potpuno zakazala i da se ništa ne radi na tome da se objasni situacija i da kažemo da BiH inje zemlja , za koju je i predstavnik američke diplomacije izjavio da neće biti rata.

“Ako krenemo i od izjava tih svih dužnosnika, onda je potpuno jasno da je naša pozicija u domenu političko-unutrašnjih odnosa i da samim tim i dodatni problemi koje stvaraju članovi Predsjedništva, a u ovom slučaju odsustvo agremana njemačkom ambasadoru, daje jako ružnu sliku o nama kao ljudima u BiH, a posebno iako govorimo o nacionalnoj komponenti, os Srbima u BiH. Sve to je toliko odbijajuće, pa čak i ako prenebregnemo tu situaciju  i shvatim oda je folklor, onda dolazimo do suštinskih elemenata, a to je sve u svo godišnjem izvještaju napisala Svjetska banka, gdje je za BiH tast aktivno napisala koji su problemi s kojima će se investitori susresti kada dođu u BiH, od građevinske dozvole, komplikovanih procedura, nesigurnosti  u ostvarivanju svojih prava kroz sudski mehanizam i sistem, zato što je on jako spor i uopće nije efikasan. Kada sve to pogledamo, mi imamo jasne instrukcije šta treba raditi, jedini mali problem je  što naši predstavnici političkih stranaka, a najčešće su oni i predstavnici naciona, što nije tačno, ali je nažalost tako, stvaraju lošu političku klimu, a s lošom političkom klimom nema ni dobre poslovne klime”, kaže Pavlović.