Financijski stručnjak za UNU: U BiH se pogrešno misli da je euro siguran!

Posljednjih  dvadeset godina akumulirana inflacija iznosi 57,5 posto u eurozoni.

Šta to znači, za portal UNA objašnjava dr.scc Mirsad Isaković, univerzitetski profesor i financijski stručnjak.

Isaković kaže da ono što smo mogli kupiti  2000 godine za 100  eura, danas moramo platiti 157,50 eura naravno ako je vjerovati zvaničnoj statistici  EU.

„I upravo iz ovih razloga je inflacija najveći neprijatelj novčane štednje  građana, obzirom da novac koji stoji na bankovnim računima ili u gotovini iz dana u dan gubi svoju  vrijednost, bez obzira o kojoj se fijat valuti radi, kaže za UNU Isaković.

Inflacija obezvrijeđuje kupovnu moć

Dodaje da je inflacija gotovo uvijek prisutna u  ekonomiji, iako je  zadnju godinu znatno izraženija a  time i vidljivija nego inače.

„Centralne banke gotovo  u svim  zemljama svijeta rade na tome da postoji tzv. planirana inflacija ali na relativno niskom nivou jer postoji uvjerenje da to doprinosi  ekonomskom  rastu i smanjenju nezaposlenosti.

Međutim, baš zbog toga pate novčane štednje građana jer inflacija obezvrjeđuje njihovu kupovnu moć.

"ECB kao alat za sprečavanje inflacije nominalno koristi kamatnu stopu. Gotovo je sigurno da će  ovaj trend biti prisutan i u budućnosti. ECB (Evropska  centralna banka) još uvijek u svojim aktima navodi da planirana godišnja stopa inflacije u sklopu monetarne politike iznosi dva posto kako bi se održavala stabilnost cijena, ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta. ECB kao alat za sprečavanje inflacije nominalno koristi kamatnu stopu. Međutim, mora se priznat da je ovaj alat prilično stidljivo upotrebljavan dok je američki FED to uradio na  vrlo agresivan i brutalan način", kaže naš sagovornik.

Stopa inflacije izmiče kontroli

U stvarnosti je, dodaje, vidljivo da stopa inflacije izmiče kontroli, a kako stoji i na samoj web stranici ECB-e previsoka inflacija je veliki problem s kojim se treba tek  mnogo ozbiljnije suočiti. Isaković kaže da, ako zamislimo, da bi se izrazito optimistični planovi o prosječnoj inflaciji od dva posto ostvarili, to bi značilo da kumulativna inflacija doseže 50 posto u samo  20 godina, a za 35 godina  penje se za  vrtoglavih 100 posto.

„To bi značilo da će tada euro vrijediti  dvostruko manje nego danas. To je dakle pod pretpostavkom da inflacija  bude u prosjeku dva posto a ne viša", kaže Isaković.

Međutim, imajući u vidu činjenicu da je prošli mjesec inflacija u eurozoni bila na  granici  dvocifrene stope odnosno 9,9 posto, te da je  euro ove  godine izgubio preko 15 posto vrijednosti u odnosu na dolar te da Evropi i dalje prijeti energetska kriza i  nadolazeća recesija u 2023. godini, pojavio se   pesimizam.

„Ova  analiza se bazira na pretpostavci da će euro uopšte postojati za nekoliko desetina godina, što je takođe upitno jer se radi o fiat valuti. A još ozbiljni problem je  što eurozonu čini skup  prilično heterogenih ekonomija, time i njene članice imaju različite  ekonomske interese, što  veliki broj analitičara vidi kao pokazatelj neizvjesnosti i predznak mogučih fragmentacija u budućnosti”, tvrdi Isaković.

On kaže da štediše u BiH imaju percepciju da je euro zbog nekog razloga sigurniji, međutim radi se o tragičnoj miskoncepciji.

„Fakat je da  su kamatne stope na bankovnu štednju i oročene depozite izrazito niske kreću  i to približno 0,02 posto. Oduzmimo od  toga stopu inflacije u eurozoni od 9,9 posto ili možda stopu inflacije u BiH od 16,7 posto i vrlo brzo zaključujemo da smo po dospijeću kamata na našu štednju zapravo siromašniji u kupovnoj moći nego u prethodnom periodu", kaže naš sagovornik.

Štednja u eurima ne može nas spasiti od globalne inflacije

Zaključak može biti i da je situacija puno povoljnija, odnosno  kamatna stopa od 0,02 posto bila bi bezvrijedna čak da je inflacija na planskom nivou od dva posto.

"Ovaj fenomen vrijedi kako za  euro i konvertibilnu marku, tako i za sve ostale valute na svijetu", objašnjava Isaković za UNU.

Dodaje da je još jedna važna činjenica da nas štednja u eurima  ne može spasiti od globalnih recesija, činjenice da euro slabi u odnosu na dolar i ostale svjetske valute čini i konveribilnu marku barem za  stopu inflacije u eurozoni slabijom, iako je naš problem očigledno puno kompleksniji jer je inflacija  gotovo dva puta veća nego prosječna u EU.

„Ovdje moramo imati na umu da je u istoriji preko  80 posto fiat valuta u nekom trenutku doživjelo kolaps, najčešće kroz hiperinflaciju ili su ukinute političkim dekretom. Iz svega navedenog, očigledno je da je bankovna štednja u eurima ili konvertibilnoj marki neisplativ izbor štednje koji ne štiti vrijednost imovine na dugi rok. Iz svega ovoga se da zaključiti da je inflacija kancer svakog društva”, kaže za UNU Isaković.