Paradajz je povrće, mrkva pomaže da bolje vidimo u mraku: Ovo su NAJČEŠĆE ZABLUDE u vezi biljaka

Mnogi od nas uživaju u bijegu od užurbanosti svakodnevnog života u namjeri da se ponovo povežemo s prirodom – bilo da se radi o popodnevnoj vožnji ili jednostavno nekoliko sati u vrtu njegujući naše cijenjene biljke. 

Ove prilike nam daju šansu da saznamo više o okruženju oko nas i kako ono funkcioniše. 

Ipak, čak i sa svime što znamo, još ima u izobilju zabluda oko prirode i njenih bogatstava.

Možda je najčešća od ovih zabluda „opštepoznato“ da je paradajz povrće. Zapravo, paradajz je, po definiciji, voće – jer je „voće“ proizvod koji nosi sjemenke koje rastu iz jajnika cvjetnice biljka. Drugim riječima, plod je način na koji biljka širi svoje sjemenke. Postoji i određena debata o statusu paradajza kao “kulinarskog” povrća, tj. ono koje odgovara profilu okusa slanih namirnica. I uzmite u obzir kikiriki – to nije orah; to je mahunarka poput pasulja i graška. Lako se osjećati zbunjeno kada kruži toliko zabluda!

Još jedna “jestiva” zabluda je da nam mrkva poboljšava sposobnost da vidimo u mraku. Mrkva sadrži vitamin A, odnosno retinol, koji je tijelu potreban da sintetizira pigment u našim očima koji radi u uslovima slabog osvjetljenja; dakle, nedostatak vitamina A uzrokuje noćno sljepilo. Konzumiranje mrkve pomaže u održavanju zdravih nivoa vitamina A, ali nam to neće pomoći da u potpunosti vidimo šta se nalazi u mraku.

Ljudi, takođe, vjeruju da glavice suncokreta u punom cvatu prate sunce preko neba. Ujednačeno poravnanje cvijeća je rezultat heliotropizma u fazi pupoljka, ranoj fazi razvoja. To se događa prije pojave cvjetnih glavica, tj. tehnički suncokreti prate sunce prije nego što procvjetaju, ne poslije.
Duhan (koji je, slučajno, u porodici velebilja, kao što je i npr. paradajz) je još jedna biljka koja izaziva veliku konfuziju i dezinformacije. Jedan od najpoznatijih mitova sugeriše da se duhanu umjetno dodaje nikotin. U stvarnosti, nikotin se može prirodno naći u najvećim količinama upravo u biljkama duhana. Iako je moguće sintetizirati nikotin, najčešće je to biljno jedinjenje.

Ljudi koji puše često imaju pogrešne predstave o ulozi nikotina u uzrokovanju štete. Nikotin je materija koja izaziva zavisnost i koja, zajedno sa drugim faktorima kao što su ukus i ritual, otežava prestanak pušenja kod nekih ljudi, ali nije glavni krivac za „pušačke bolesti“. Glavni krivac su zapravo brojne štetne materije iz duhanskog dima koje nastaju kada se cigareta zapali.

Najbolji izbor je uvijek prestati koristiti duhan i nikotin u potpunosti, a svake godine mnogo ljudi uspije. Za one odrasle koji bi inače nastavili pušiti, postoje bolje alternative cigaretama koje ne proizvode duhanski dim i stoga mogu smanjiti nivoe štetnih i potencijalno štetnih materija u poređenju sa dimom cigarete koji nastaje sagorijevanjem. Ove alternative nisu bez rizika i sadrže nikotin, koji izaziva zavisnost, ali nude manje štetan izbor za odrasle pušače.