Gojaznost je uzrok smrti preko 4 miliona ljudi svake godine u svijetu

Gojaznost je jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova 21.vijeka, sa preko 4 miliona ljudi koji svake godine u svijetu umiru od posljedica prekomjerne težine ili gojaznosti.

Kako bi se skrenula pažnja o mogućnostima prevencije i liječenja, obilježava se Svjetski dan borbe protiv gojaznosti.

Ovogodišnji moto je “Pričajmo o gojaznosti bez predrasuda i osuđivanja”

Nikada se više nije govorilo o zdravoj ishrani, a istovremeno borilo s gojaznošću.

"To ide samo po sebi, ide sa godinama. Ljudi više jedu, jedu masno".

"Pa i ishrana i brz način života", kažu Banjalučani.

Upravo tako, nepravilna ishrana zauzima broj jedan u moru razloga zbog kojih se javlja gojaznost.

"Sve je naravno uzrokovano lošom ishranom, neredovnim obrocima, konzumiranjem nezdrave hrane, prije svega puno ugljenih hidrata, slatkiša, tjestenine, pekara na dohvat ruke, to je ono što djecu najčešće uvodi u tu situaciju", smatra nutricionista Gordana Ljoljić Dolić.

To i jeste poražavajuća činjenica. Sve češće gojaznost počinje još u dobu ranog djetinjstva.

"Trećina djece predškolskog uzrasta ako nastave ovakvim tempom sigurno će biti gojazne osobe u odraslom dobu, trećina. To je podatak koji ima Institut za javno zdravstvo. Moramo veću pažnju posvetiti djeci, edukaciji roditelja, kako bi na vrijeme prevenirali, da ne dođemo u situaciju da nam trećina populacije ili polovina bude gojazna", pojasnio je Ranko Škrbić, 
dekan Medicinskog fakulteta u Banjaluci.

Zbog toga ključna je prevencija. Osim što uzrokuje različite fizičke i psihološke probleme, prekomjerna tjelesna težina drastično povećava rizik od brojnih bolesti.

"Visokog krvnog pritiska, do masne jetre, do suženja krvnih sudova, do češćeg srčanog i moždanom udara, do nastanka dijabetesa a danas imate dosta tu populaciju srednjih godina od 30 do 50 godina koja u tom periodu se najčešće razbolijeva", kaže nutricionista.

Pored hrane kao nosica liste glavnih uzročnika gojaznosti, veliki problem je i neaktivnost. Zato, doktori savjetuju više kretanja i fizičke aktivnosti, a manje nervoze i stresa koji mogu dovesti do povećanja apetita pa opet posežemo za nezdravom hranom.

"Mjerenjem visine, težine, obima struka, krvnog pritiska, a i šećera u krvi, Međunarodni dan borbe protiv gojaznosti obilježen je i na UKC-u Republike Srpske. Jer prevencija i ove bolesti je bitna iako na prvu možda ne bismo tako rekli, poručuju doktori".