UNA ekskluzivno: Vještačka inteligencija 'naslikala' pobjedničku fotografiju velikog svjetskog konkursa

Fotografija "Pseudomnezija – Električar" osvojila je prvo mjesto na svjetskom takmičenju. To ne bi bilo čudno da autor kasnije nije objavio da je fotografiju napravila vještačka inteligencija.

Vijest su brzo prenijeli svjetski mediji, a UNA je imala ekskluzivnu priliku da razgovara sa autorom fotografije, njemačkim umjetnikom Borisom Eldagsenom.

Pobjednički rad prikazuje dvije žene na starinskoj fotografiji. Ipak, u stvarnom životu, one ne postoje. Fotografiju je kao najbolju izabrao žiri Sonijevog svjetskog foto takmičenja. Međutim, njemački umjetnik, je nagradu odbio da primi.

"Za mene, to je bio test da bih vidio šta takva fotografija može da postigne. Uopšte me nije interesovala pobjeda. Testirao sam sistem kako bih našao mane i slabosti, i tako ukazao na značaj razgovora o primjeni vještačke inteligencije u umjetnosti, koje ima sve više", kaže Eldagsen.

Ljepota vještačke inteligencije je umjetnička sloboda, činjenica da nema materijalnih ograničenja, objašnjava Eldagsen. Sada mogu svoje znanje i iskustvo da koristim na potpuno novi način, ističe umjetnik iz Berlina, koji sebe opisuje i kao AI umjetnika.

"Ja sam poput filmskog režisera, a vještačka inteligencija mi nudi predloge poput dizajnera scene ili kamermana na setu. A na meni je da odlučim. To može da bude umjetnost kada se koristi na pravi način. Ja kao umjentnik, moram da prilagodim tehnologiju svom viđenju svijeta."

Eldagsen navodi da je potrebno uskladiti zakonodavstvo i terminologiju sa trenutnim dostignućima, pa tako AI fotografiju promoviše pod nazivom promptografija, jer umjesto da crta ili slika, stvara kucanjem po tastaturi.

Kako to funkcioniše u praksi? Otkucate par ključih riječi i napravite fotografiju. U našem slučaju to je čovjek koji drži zastavu i gleda u izlazak sunca. Iako je u pitanju fotografija, ona nije prava – ona je kompjuterski generisana.

Promptografija od više različitih fotografija pravi jednu jedinstvenu. One mogu da budu apstraktne, ali mogu da budu i realistične, dajući lažnu sliku nečega ili nekoga.

"Vremenom će se to vjerovatno popraviti i biće bolje, u smislu fotorealizma. Ali onda nastupa naše znanje, naša spoznaja o tome šta je moguće a šta nije moguće. Pa nećemo pomisliti da li je Papa nosio Balensijaginu jaknu, jer znamo da Papa to ne bi radio. Dakle, znanje o svijetu u kojem živimo", kaže za UNU doktor Vladimir Cerić, profesor Akademije tehničko-umetničkih strukovnih studija.

Cerić smatra da bi vještačka inteligencija trebalo da pruži pomoć u radu, ali ne i da bude jedino sredstvo rada. Međutim, umjetnici poput Borisa Eldagsena, svoj rad potpuno baziraju na vještačkoj inteligenciji, a fotografija "Pseudomnezija - Električar" dio je projekta o kome će napraviti i izložbu u Berlinu.

Eldagsen misli da vještačka inteligencija u umjetnosti ima svjetlu budućnost, jer da nije tako, njegova fotografija se nikome ne bi dopala. Na pitanje šta bi rekao na to da su pitanja za intervju sa njim napravljena uz pomoć vještačke inteligencije, njemački umjetnik odgovara:

"Mislim da ti pomaže da uštediš vrijeme i da uradiš više dobrih intervjua, zar ne!?"