Stručnjaci tvrde da bismo trebali popiti kafu prije popodnevnog drijemanja

Riječ je o stanju koje se naziva inercija spavanja i moguće ga je izbjeći

18.03.2024. 06:30
  • Podijeli:
spavanje na poslu_pixabay.jpg Foto: Pixabay

Umjesto da se nakon popodnevnog drijemanja osjećate budnije i energičnije, nekad se dogodi upravo suprotno - osjećate se omamljeno, pomalo mrzovoljno i usporeno.

Riječ je o stanju koje se naziva inercija spavanja i moguće ga je izbjeći.

“Inercija spavanja je privremena dezorijentisanost i pad performansi i/ili raspoloženja nakon buđenja iz sna. Ljudi mogu pokazivati sporije vrijeme reakcije, slabije kratkoročno pamćenje i sporije razmišljanje, zaključivanja, pamćenja i učenje”, kažu stručnjaci za spavanje u Calmu, aplikaciji koja pomaže u upravljanju stresom.

Stručnjaci The Sleep Foundationa savjetuju kako izbjeći inerciju spavanja, a primarno je da pripazite koliko dugo spavate. Ovo su njihovi savjeti:

Drijemajte ne duže od 20 minuta u komadu, budući da vas duže spavanje može odvesti u dubok san, što može pogoršati inerciju sna.
Umijte lice nakon što ustanete jer to može pomoći u ublažavanju omamljenosti i umora nakon drijemanja. Izađite na Sunce ili se smjestite blizu nekog jakog svjetla kako biste pomogli svom umu da se probudi i smanjili simptome umora.

Popijte šoljicu kafe nakon drijemanja ili neposredno prije spavanja, jer će učinci kofeina početi djelovati čim se probudite.
Poboljšajte san noću.

“Vjerovatnije je da će vas inercija spavanja teže pogoditi ako niste spavali prethodnu noć pa je važno imati zdrave navike spavanja”, pojasnili su stručnjaci.

Dužina drijemanja zavisi od toga jeste li ranoranilac ili noćna ptica

Brice Faraut, neuronaučnik iz Centra za spavanje u Parizu, naglašava da popodnevno spavanje ne mora biti dugo da bi bilo korisno. Savjetuje prilagođavanje dužine drijemanja hronotipu, odnosno tome jeste li ranoranilac ili noćna ptica.

“Kod onih koji rano ustaju, na primjer, ranije poslijepodnevno drijemanje duže od 30 minuta biće bogatije regenerativnim dubokim sporotalasnim snom (SWS) nego REM fazom spavanja. Za noćne ptice, isto drijemanje u istom satu bit će bogatije REM fazom sna nego dubokim snom. Za obnavljajući san na ćelijskom nivou, noćne ptice bi morale da odlože drijemanje za što je moguće kasnije poslijepodne, ali i da paze da ostave razmak od najmanje šest sati između drijemanja i noćnog spavanja”, pojasnio je ovaj naučnik.

Ukoliko želite da malo odspavate i napuniti se energijom, ali svakako želite da izbjegnete inerciju koja dolazi nakon spavanja, važno je potpuno izbjeći duboki SWS san, a to je jednostavno – morate samo kratko odspavati i spavati laganijim snom, prenosi 24sata.

“Popijte kafu neposredno prije drijemanja. Naime, kofeinu je potrebno oko 20 minuta da se aktivira pa će kafa spriječiti da zaspite duboko. Takođe, kombinacija kofeina i drijemanja poboljšava kognitivne performanse i budnost više od bilo čega drugog”, kaže Brice Faraut i dodaje da bi drijemanje svakako trebalo praktikovati jer jača imunitet i time omogućava tijelu da se lakše bori sa bolešću.

Prednosti 10-minutnog drijemanja:

osjećaćete se osvježeno
idealno prije važnog sastanka
vrlo djelotvorno u borbi protiv pospanosti
kratkotrajno podstiče kognitivne sposobnosti (na dva sata)
Nedostaci: Ova metoda ne pomaže kod značajnog nedostatka sna i kod hroničnog umora.

Prednosti drijemanja u trajanju 20 do 30 minuta:

podstiče budnost više od dva sata
ublažava bol
smanjuje stres
jača imunitet
smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti
Nedostaci: Može izazvati omamljenost u narednih pola sata nakon buđenja. Osim toga, vremenski vam je potrebno najmanje 30 do 40 minuta kad se uračuna i vrijeme potrebno da bi se utonulo u san.

Prednosti drijemanja u trajanju sat do dva:

poboljšava budnost i kognitivne sposobnosti tokom narednih pet sati
doprinosi boljem pamćenju
jača kreativnost
jača imunitet
Nedostaci: Sat do dva spavanja tokom dana može rezultirati inercijom, odsutnošću volje za kretanjem i radom. Također, ova navika može poremetiti ritam spavanja i buđenja kod ljudi starijih od 60 godina, prouzrokovati pad kognitivnih sposobnosti i povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti.

  • Podijeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vijesti na portalu UNA.BA je anonimno, a registracija nije poterebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečijeg seksualnog opredjeljenja neće biti objavljeni. Komentari održavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti krivično gonjeni. Kao čitalac prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uvjerenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanje drugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik prije pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()