Psovanje je znak inteligencije

Dok vulgarnost može izazvati šok i uzrujanost ovisno o okolnostima, psovanje se zapravo može koristiti kao "moćno i inteligentno" sredstvo za komunikaciju i samoizražavanje, rekli su naučnici.

U prošlosti se na tabu psovanje tradicionalno gledalo kao na znak niske inteligencije ili slabog rječnika, s malo istraživanja o toj temi.

No najnovija otkrića govore drugačije. Naučnici su otkrili da psovanje može imati pozitivan učinak na odnose kada se koristi za pokazivanje znakova solidarnosti ili radosti.

Korištenje tako jakih riječi takođe može učiniti da ljudi izgledaju uvjerljivije, mogu nasmijati ljude i pomoći drugima da se nose s određenim situacijama sukoba kao što su bijes na cesti ili bol te poboljšati njihovu izvedbu tokom vježbanja, kažu stručnjaci, piše Mirror.

Druga strana medalje

Međutim, ovo otkriće dolazi s očiglednim upozorenjem da ljudi moraju biti oprezni kada odluče psovati, imajući na umu pred kim psuju i gdje, ako ne žele ispasti "uvredljivi, neprikladni i nepoželjni".

"Psovanje je dugo odbacivano kao tema ozbiljnog istraživanja jer se pretpostavljalo da je jednostavno znak agresije, slabog poznavanja jezika ili čak niske inteligencije", rekli su naučnici iz Velike Britanije i Švedske.

"Sada imamo dosta dokaza koji osporavaju ovo stajalište, što nas tjera da preispitamo prirodu i moć psovke", dodali su.

Znanstvenici sa Sveučilišta Keele, Sveučilišta Ulster i Sveučilišta Westminster ispitali su 100 akademskih radova o psovanju i otkrili da je ono "neporecivo drugačije i moćnije od drugih oblika upotrebe jezika"  te da čak može nastati iz drugog dijela mozga u usporedbi s uobičajenim govorom.

Svrhe psovanja

Identifikovali su nekoliko "uopšteno pozitivnih svrha svakodnevnog psovanja" - uključujući izražavanje emocija kao što su "radost, ljutnja, uzbuđenje i strah" i izražavanje "drugarstva [i] solidarnosti" među prijateljima.

Takođe se može koristiti za "humor i verbalni naglasak", prema studiji objavljenoj u časopisu Lingua.

Psovka može "posjedovati emocionalnu snagu koju drugi jezični oblici ne dijele" jer može "proizvesti emocionalno uzbuđenje" kod slušatelja, dok "psovka takođe može povećati vjerodostojnost i uvjerljivost i poruke i govornika".

Dok novi dokazi naglašavaju da psovanje ima mnoštvo fizioloških, kognitivnih, emocionalnih i interakcijskih učinaka, još uvijek je otvoreno za raspravu o tome odakle potječe njegova moć.

Psiholog dr. Richard Stephens sa Sveučilišta Keele rekao je: "Ako pitate većinu ljudi da objasne moć psovanja, vjerojatno će dati odgovor u skladu s onim što nazivamo hipotezom 'sapuna i vode'.

"Ideja je da ljudi imaju nekakvo iskustvo iz djetinjstva da ih odrasli kude zbog psovanja, a ideja je onda da sjećanje na taj neugodan susret ostane u osobi i zauvijek se veže uz psovanje. Nažalost, dokazi za to u trenutnom istraživanju su slabi, pa porota ostaje po strani od pitanja odakle psovkama moć", dodao je.

U jednoj od studija koja se fokusirala na psovanje i toleranciju na bol, sudionici su mogli dulje držati ruke u kupki s ledenom vodom ako su psovali, što sugeriše da upotreba psovki pomaže u suočavanju s boli.

U međuvremenu, studija iz 2014. sugerisala da su političari koji su psovali u postovima na blogu omogućili da ih potencijalni glasači vide u pozitivnijem svjetlu, koji su bili "pozitivno iznenađeni" kada su ih vidjeli kako se izražavaju neformalnim jezikom.